Na predložene izmjene Zakona o izbornim jedinicama, koje je Hrvatski sabor raspravio u utorak, uz žestoke kritike oporbe podnijet je samo jedan zaključak te ni jedan amandman, pokazalo je izjašnjavanje o amandmanima u Saboru.

O tim izmjenama, kojima se mijenja datum stupanja na snagu Zakona, pa će on umjesto prvotno predviđenog 1. listopada, na snagu stupiti osmog dana od dana objave u Narodnim novinama, Sabor će glasovati u petak.

Zašto nova rasprava?

Sabor je novi Zakon o izbornim jedinicama donio 28. rujna i u njemu je bilo predviđeno da na snagu stupa 1. listopada, kada je prestajao važiti postojeći Zakon.

To se, međutim, nije dogodilo, jer ga je predsjednik Republike potpisao 3. listopada, pozivajući se da po Ustavu za potpis ima rok od osam dana, pa je zakon morao “na popravni”.

Sabor će u petak glasovati i o zaključku Kluba Centra i Glasa kojim se od njega traži da obveže Vladu da do konca ove godine izvrši sve potrebne radnje i provjere kako bi se Registar birača uskladio sa stvarnim brojem državljana koji u Hrvatskoj imaju prebivalište.

Novi Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor ne mijenja postojeći izborni sustav, ali u određenoj mjeri mijenja karte izbornih jedinica, slijedom čega će oko petina birača, odnosno njih 22 posto promijeniti jedinicu u kojoj će glasovati.

Buduće saborske zastupnike, hrvatski birači birat će po postojećem modelu, u 10 izbornih jedinica po 14 zastupnika, osam zastupnika birat će pripadnici nacionalnih manjina, a tri hrvatska dijaspora, odnosno hrvatski državljani bez prebivališta u Hrvatskoj u posebnim izbornim jedinicama.

Vlada, koja je izradila novi Zakon tumačila je da uvažava jednaku težina biračkog glasa u svakoj jedinici i udovoljava uvjetima iz odluke Ustavnog suda, koji je u veljači ove godine ukinuo postojeći Zakon o izbornim jedinicama s 1. listopada ove godine.

Bez primjedbi na skraćivanje upravnog inspekcijskog nadzora

Sabor je u četvrtak, bez većeg zanimanja zastupnika, raspravio izmjene Zakona o upravnoj inspekciji kojima se teži skratiti trajanje upravnog inspekcijskog nadzora.

Vladin je prijedlog da upravni inspektori sastavljaju zapisnik o nadzoru samo kada utvrde nezakonitosti, nepravilnosti i nedostatke u radu nadziranog tijela.

Ako kod nadzora upravni inspektor ne utvrdi nezakonitost ili nepravilnost o tome će pisano obavijestiti čelnika nadziranog tijela.

Pozitivno je da uvodite pisano izvješće ako se ne utvrde nepravilnosti, no kako će ono izgledati, što će sadržavati, zanimalo je Antu Kujundžića (Most), koji drži i da bi bilo dobro uvesti kazne za lažno prijavljivanje.

Nikola Mažar (HDZ) odgovorio mu je da zakon propisuje što zapisnik sadrži i kako će se kod provedbe neposrednog inspekcijskog nadzora uvijek sastavljati, ali će se razlikovati njegov sadržaj.

Ako su utvrđene povrede propisa, zapisnik sadrži i mjere i rokove za izvršenje mjera, a ako nisu, zapisnik ih neće sadržavati, bit će tzv. skraćeni zapisnik, objasnio je Mažar.