Predlagatelj tih zakona je Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, čiji je državni tajnik Bernard Gršić na Vladi objasnio da se zakon o državnoj informacijskoj infrastrukturi (ZODII) sada donosi nakon deset godina, a temeljem iskustava stečenih u razvoju, uspostavi i korištenju komponenti i servisa te infrastrukture, kao i iskustava u primjeni postojećeg zakona.

“S obzirom na opseg planiranih poboljšanja i provedene modernizacije te infrastrukture ukazuje se potreba za donošenjem novog zakona, čija je svrha osiguranje efikasnosti i učinkovitosti rada korisnika digitalizacijom procesa, unapređenjima i modernizacijom usluga, a sve primjenom načela te infrastrukture i međusobno povezanih rješenja kroz korištenje ICT tehnologija i rješenja”, istaknuo je Gršić.

Novim se zakonom stvaraju i pretpostavke za utvrđivanje prava, obveza i odgovornosti korisnika te infrastrukture vezano za njezinu uspostavu, razvoj i upravljanje, kao i primjenu, uz pružanje javnih elektroničkih ili e-usluga te e-komunikacije prema fizičkim i pravnim osobama. To se prije svega odnosi na temeljne komponente državne informacijske infrastrukture, poput Centra dijeljenih usluga, računalne mreže, registri, e-usluge sustava e-građani, koje danas, kako je naveo Gršić, koristi 51 posto hrvatskih građana.

Novi zakon preciznije definira državnu informacijsku infrastrukturu, s jasnim zakonskim odredbama u okviru kojih će sustav državne informacijske infrastrukture moći podnijeti zahtjeve moderne javne uprave, što se prvenstveno odnosi na povećani opseg komponenti i sustava državne informacijske infrastrukture te na povećan opseg obveznika u primjeni kao i drugih mogućih korisnika. Definira i načine korištenja državne informacijske infrastrukture s obzirom na kategoriju korisnika, mogućnosti primjene i korištenja od strane lokalne i regionalne samouprave i drugih osoba s javnim ovlastima, uz omogućavanje korištenja dijela servisa te infrastrukture i privatnom sektoru uz naplatu ili bez nje.

Za provedbu ovog zakona potrebno je osigurati sredstva iz državnog proračuna, od čega se dio osigurava iz Nacionalnog plana otpornosti i oporavka.

HAKOM koordinator za provedbu nove Uredbe o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga

Za nacrt prijedloga zakona o provedbi EU uredbe o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga Gršić je naznačio da se europska uredba o tome primjenjuje od veljače ove godine i u cijelosti je obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama EU.

“Time se određuje nacionalna nadležnost odnosno tijela i njihove obveze za provedbu uredbe, pravni lijekovi i prekršajne odredbe, te se Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti HAKOM određuje kao koordinator za digitalne usluge, čime koordinira i rad svih tijela uključenih u provedbu uredbe. HAKOM je time ujedno i kontaktna točka za za suradnju s koordinatorima digitalnih usluga u drugim državama članicama”, naglasio je Gršić.

Propisuju se i ovlasti HAKOM-a kao koordinatora, kao i nadležna tijela te pravni lijekovi za provedbu uredbe, te prekršajne odredbe i novčane kazne za prekršitelje odredbi, a svime time se, po riječima Gršića, stvaraju zakonske pretpostavke za prilagodbu hrvatskog zakonodavnog okvira sa zahtjevima europske uredbe poznate pod nazivom Akt o digitalnim uslugama.

Tom se EU uredbom propisuje odgovornost pružatelja digitalnih usluga koji nastupaju kao posrednici između potrošača i onoga što kupuju putem platformi (robu, usluge i sadržaje), čime se želi bolje zaštiti korisnike i njihova temeljna prava na internetu te uspostaviti snažan pravni okvir za transparentnost i odgovornost internetskih platformi i osigurati jedinstven, ujednačen pravni okvir na razini EU.

U pratećim materijalima s Vlade navodi se i da digitalne usluge općenito, posebice internetske platforme, imaju sve važniju ulogu u gospodarstvu, i pogotovo na unutarnjem tržištu, jer poduzetnicima omogućuju da dođu do korisnika u cijeloj EU, olakšavaju prekograničnu trgovinu i otvaraju potpuno nove poslovne mogućnosti velikom broju trgovačkih društava u EU u korist potrošača.