Vlada je sa sjednice u četvrtak u saborsku proceduru uputila konačni prijedlog Zakona o elektroničkim medijima kojim se, u odnosu na prvo čitanje, propisuje da pružatelj elektroničke publikacije odgovara i za sadržaj koji je generirao korisnik, odnosno komentare.

U suradnji s Hrvatskim novinarskim društvom i Udrugom novinskih izdavača pri HUP-u preformuliran je, naime, članak zakona kojim je regulirano to pitanje te je pružatelju elektroničke publikacije jasno propisana obveza da odgovara za cjelokupni objavljeni sadržaj.

To uključuje i i sadržaj koji je generirao korisnik, ako je pružatelj elektroničke publikacije propustio registrirati korisnika i ako ga nije na jasan i lako uočljiv način upozorio na pravila komentiranja i na kršenje propisanih odredbi.

Predloženim zakonom uređuju se prava, obveze i odgovornosti pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju djelatnost pružanja audio i audiovizualnih medijskih usluga, usluga elektroničkih publikacija i platformi za razmjenu videozapisa, a njime se u nacionalno zakonodavstvo transponiraju odredbe nekoliko direktiva EU.

Zakonom se dodatno definiraju mehanizmi utvrđivanja nadležnosti nad pružateljima medijskih usluga te se uvodi veća transparentnost u objavi podataka pružatelja medijskih usluga vezano uz njihovu vlasničku strukturu. “Taj ćemo dio financirati i kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti”, istaknula je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.

Oglasi uz igre na sreću s porukama o ovisnostima o takvim igrama

Novost je da je zbog zaštite prvenstveno djece i mladih dodana nova obaveza da oglasi vezani uz igre na sreću moraju sadržavati poruku o postojanju rizika razvijanja ovisnosti o igrama na sreću i morat će biti označavani vizualnim simbolom, a iz istog su razloga propisani i kriteriji za oglašavanje energetskih pića.

U pogledu nedopuštene promjene vlasništva propisana su ograničenja čije kršenje dovodi do nedopuštene promjene vlasništva vezano uz zaštitu pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija. Propisano se ograničenje primjenjuje i na usluge na zahtjev te na pružatelje medijskih usluga koji emitiraju programe putem satelita, kabela, interneta i drugim dopuštenim oblicima prijenosa, kao i na povezane osobe koje se određuju sukladno Poreznom zakonu.

Prema odredbama zakona, tako će se smatrati da pružatelj medijske usluge ima dominantnu uloga na tržištu ako je njegov udio 40 posto u udjelu godišnjih prihoda svih pružatelja medijskih usluga i elektroničkih publikacija na području Hrvatske i u tom slučaju neće moći stjecati udjele u drugim medijima, navela je ministrica. Iz ovoga je izuzet HRT i njegovi prihodi, dodala je.

Brisan je članak koji je zabranjivao vertikalnu integraciju te je uvedena obveza nakladnicima televizije s koncesijom na državnoj razini da javno objave ponudu za prijenos svojih nenaplatnih televizijskih kanala za operatore elektroničkih komunikacija koji pružaju uslugu naplatne televizije krajnjim korisnicima. Ukupnu naknadu izračunava Vijeće za elektroničke medije u suradnji s Hrvatskom agencijom za mrežne djelatnosti.

Jednako tako, nakladnici televizije s koncesijom na državnoj razini temeljem ovoga članka imaju obvezu koja obuhvaća samo programe za koje imaju koncesiju te ne mogu uz njih vezati druge ponude.

Zbog veće zaštite hrvatskog kulturnog identiteta uvedena je obveza nakladnicima televizije da osiguraju najmanje 5 posto ukupnog godišnjeg bruto prihoda, koji su u prethodnoj godini ostvarili obavljanjem djelatnosti, za djela hrvatskih neovisnih proizvođača.

Također, operatoru u slučaju da postane pružatelj medijske usluge emitiranja programa putem satelita, kabela, interneta i drugim dopuštenim oblicima prijenosa, mora osigurati da udio hrvatskih neovisnih proizvođača u godišnjem audiovizualnom programu iznosi najmanje 10 posto ukupnog godišnjeg bruto prihoda koji je ostvario u prethodnoj godini obavljanjem djelatnosti.

Dva posto godišnjeg bruto prihoda ulagati u neovisne proizvođače

Pružateljima medijskih usluga na zahtjev koji su usmjereni prema Republici Hrvatskoj, a čiji je poslovni nastan u EU, uvodi se obveza da uplaćuju financijski doprinos za provedbu Nacionalnog programa promicanja audiovizualnog stvaralaštva za proizvodnju europskih djela sukladno zakonu kojim je uređena audiovizualna djelatnost.

Tako su obvezani da ulože 2 posto ukupnog godišnjeg bruto prihoda u proizvodnju hrvatskih audiovizualnih djela neovisnih proizvođača ili otkupe proizvedena hrvatska audiovizualna djela neovisnih proizvođača.

Propisano je i da se – ako su sredstva za proizvodnju i objavljivanje programa regionalnih i lokalnih nakladnika televizije i/ili radija te elektroničkih publikacija osigurana u proračunima tijela državne uprave i javnim ustanovama kojima je osnivač RH, kao i pravnih osoba u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu države, proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave – ta sredstva dodjeljuju putem javnog poziva, a na temelju javno objavljenih kriterija.

U saborsku je proceduru Vlada uputila i konačni prijedlog zakona o autorskom i srodnim pravima te je, u odnosu na prvo čitanje, izmijenjen dio vezan uz uređivanje stjecanja prava iskorištavanja glazbenih umjetničkih izvedaba na internetu.

“Predlaže se rješenje u kojem se prepoznaje slabiji položaj izvođača u odnosu na diskografe, uz istodobno apsolutno poštivanje ugovornih sloboda. Predloženo rješenje je da se, ako između proizvođača fonograma i umjetnika izviđača nije potpisan ugovor o iskorištavanju izvedbe na internetu, smatra da se prva umjetnika izvođača ostvaruju kolektivno. Osigurano je prijelazno razdoblje za uređenje svih ugovornih odnosa”, objasnila je ministrica.