ZAGREB – Vlada je u proračunskim projekcijama za 2024. i 2025. godinu predvidjela po više od 13 milijuna eura, što je više od po sto milijuna kuna, za gradnju sportskih objekata od nacionalnog interesa, a iza te stavke u proračunu Ministarstvu turizma i sporta »krije« se odluka Vlade da sudjeluje u gradnji nogometnih stadiona.

U proračunu za sljedeću godinu novac za tu namjenu nije predviđen, jer se računa da će u 2023. godini, kada na snagu stupa novi Zakon o sportu, trebati odrediti kriterije za to kada neka sportska građevina dobiva status objekta od nacionalnog interesa, a za to vrijeme će lokalne vlasti, Hrvatski nogometni savez, potencijalno u suradnji s UEFA-om, te zainteresirani privatni investitori moći podnijeti zahtjev da se stadioni koje namjeravaju graditi tretiraju kao građevine od nacionalnog interesa. Vrijeme je to u kojem bi se trebali izraditi projekti i prikupiti dozvole.

Podrška projektima

U obrazloženju te stavke u proračunskim se dokumentima navodi da se želi poticati unapređenje kvalitete bavljenja sportom povećanjem broja uređenih i opremljenih sportskih građevina.

– Izgradnja nacionalnih sportskih centara za pojedini sport ili grupu sportova omogućit će sustavno rješavanje nedostatka sportskih građevina, dostupnost sportskih građevina i povećanje kvalitete bavljenja sportom. Putem ostvarivanja javnih potreba u sportu na državnoj razini, poticanjem i planiranjem izgradnje novih sportskih građevina te rekonstrukcijom i opremanjem postojećih, cilj je omogućiti jednaku dostupnost sportskih građevina svim korisnicima na cijelom području Republike Hrvatske, navodi se u tim dokumentima. Nigdje se izravno ne spominje gradnja stadiona, nego se spominje gradnja za pojedini ili grupu sportova, ali u Vladi nam pojašnjavaju da se to odnosi i na ili čak prvenstveno na stadione, čime je Vlada svima koji žele sudjelovati u tim projektima poslala poruku da će te projekte i podržavati. Na potezu su tako u sljedećoj godini lokalne vlasti, Hrvatski nogometni savez i privatni investitori. Uz to dodaju da, ovisno o interesu, taj iznos može i rasti te da neće biti zaboravljeni ni drugi sportovi kad je u pitanju gradnja infrastrukture od nacionalne važnosti.

Javni poziv

No, to nije jedini novac koji će se potrošiti, jer se u sljedećoj godini predviđa i nešto više od pet milijuna eura, a u dvije godine iza toga po četiri milijuna eura, za sufinanciranje izgradnje, ali i građevinskih zahvata na postojećoj sportskoj infrastrukturi. Javni je poziv, navodi se u prijedlogu proračuna, namijenjen jedinicama lokalne i regionalne samouprave, a cilj je planirati izgradnju, građevinske zahvate i opremanje sportske infrastrukture. Za izgradnju novih sportskih građevina odvojit će se 30 posto osiguranog novca, 50 posto je namijenjeno za građevinske zahvate na postojećim sportskim građevinama, a na opremanje će se potrošiti preostalih 20 posto.

Osim planova za budućnost resorno je ministarstvo moralo osigurati novac i za plaćanje obveza iz ugovora o javno-privatnom partnerstvu kojima su izgrađene dvorane za Svjetsko prvenstvo u rukometu koje se održalo 2009. godine.

Država za te objekte zasad plaća 50 posto godišnjeg troška najma, u što su uključeni i troškovi održavanja, dok drugu polovicu plaćaju lokalne vlasti. Navodi se tako da su po dva ugovora, za dvoranu u Varaždinu i zagrebačku Arenu, u sljedećoj godini osigurana 6,63 milijuna eura, što je oko 50 milijuna kuna. Isto toliko dužne su osigurati i lokalne vlasti, što znači da ugovori o javno-privatnom partnerstvu za te dvije dvorane javne partnere koštaju sto milijuna kuna godišnje. Otprilike isti iznos novca predviđen je i u 2024. i 2025. godini.