Foto Davor Kovačević
Mi se zalažemo i podržavamo napore svih političkih stranaka u BiH i institucija uz potporu međunarodne zajednice da se iznađe rješenje za dogovor o izmjenama izbornog zakona koje u budućnosti neće dovesti Hrvate do toga da nemaju svog legitimnog predstavnika u najvišim funkcijama BiH", poručio je Plenković
povezane vijesti
Prigodnom svečanosti na bosansko-hercegovačkom graničnom prijelazu Svilaj u četvrtak je u promet pušten most preko rijeke Save, koji je sastavni je dio međunarodnog paneuropskog cestovnog koridora 5C – Budimpešta-Beli Manastir-Osijek-Sarajevo-Ploče.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, predsjednik Vlade RH Andrej Plenković i predsjedatelj Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija zajedno su prerezali vrpcu i time označili puštanje mosta u promet.
Premijer Andrej Plenković kazao je tom prigodom da most Svilaj preko rijeke Save predstavlja još jednu poveznicu između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine (BiH), ali i između EU i BiH.
“On simbolizira vrijednosti koje nas povezuju, zajedništvo, odgovornost, povjerenje i međusobno uvažavanje i poštovanje i želju da komuniciramo bez ometanja, da se ljudi, dobra, usluge kreću bez ograničenja”, poručio je Plenković, najavivši kako će već iduće godine biti završen i most kod Nove Gradiške.
Po njegovim riječima, posebna vrijednost projekta izgradnje mosta Svilaj je što se on nalazi na međunarodnom koridoru 5C u sklopu kojega u BiH predstoji još izgraditi oko 200 kilometara autoceste, dok će Hrvatska, kako je rekao, već iduće godine završiti dio od Osijeka do mađarske granice, a slično će napraviti i Mađarska do Hrvatske.
“Na taj način, kada se kompletira ovaj koridor, imat ćemo punu vrijednost i dimenziju ovoga mosta na Svilaju”, poručio je Plenković, rekavši kako Hrvatska želi jačati odnose s BiH. “Rekao sam puno puta da Hrvatska neće dizati nikakvu živcu s BiH”, izjavio je i naglasio da Hrvatska želi intenzivnu suradnju s BiH u brojnim područjima.
Dotaknuvši se skorašnjeg novog sastanka na vrhu čelnika EU i država zapadnog Balkana, Plenković je kazao da će to biti prigoda da se na stol stave svi aspekti daljnjeg paketa ekonomske infrastrukturne pomoći za tu regiju, ali i prigoda da se 21 godinu nakon prvog zagrebačkog sastanka na vrhu pošalje snažna politička poruka o tome da je proces proširenja živ i traje, kao i da postoji jaka želja da se unaprijedi međusobno povjerenje.
“To međusobno povjerenje se može graditi samo ako su tri konstutitivna naroda u BiH uistinu ravnopravna. A to znači poštivanje onoga što je dogovoreno u daytonsko-pariškom mirovnom sporazumu na konceptu jedne države, dva eniteta i tri ravnopravna naroda, kao i svih drugih u BiH. Stoga se mi zalažemo i podržavamo napore svih političkih stranaka u BiH i institucija uz potporu međunarodne zajednice da se iznađe rješenje za dogovor o izmjenama izbornog zakona koje u budućnosti neće dovesti Hrvate do toga da nemaju svog legitimnog predstavnika u najvišim funkcijama BiH”, poručio je Plenković, dodavši da to govori kao najveći prijatelj BiH.
Von der Leyen: Most spaja Zapadni Balkan i EU
Predsjednica Komisije von der Leyen poručila je da most spaja Zapadni Balkan i Europsku uniju, a ono što je mnogo važnije, projekt na simboličan način “gradi mostove” i povezuje ljude, zemlje i kulture.
To je ključno za našu zajedničku budućnost, poručila je von der Leyen, istaknuvši je da BiH i cijelom Zapadnom Balkanu mjesto u Uniji. “To je naš zajednički interes, a vjerujem i sudbina”, ustvrdila je.
Istaknula je da Unija sa zapadnobalkanskim prijateljima surađuje u cilju stvaranja radnih mjesta i povezivanja regije, a kao primjer je navela zajedničke planove s BiH o daljnjim ulaganjima u modernizaciju cestovnog i željezničkog koridora 5C.
Tegeltija je rekao da svjedočimo zajedničkom uspjehu BiH i Hrvatske, uz podršku EU-a, kojoj je zahvalio i na pomoći u izgradnji ovog mosta, kao i na pomoći u realizaciji mnogih drugih projekata u BiH.
“Pokazali smo da imamo dovoljno znanja, vještina i hrabrosti da zajednički projektiramo, gradimo i financiramo jedan ovako važan projekt, koji nije važan samo za naše dvije zemlje, već za sve zemlje koje su naslonjene na paneuropski koridor 5C”, izjavio je Tegeltija, apostrofiravši i važnost mosta za povezivanje građana i gospodarstava.
Osvrnuo se i na još jedan zajednički projekt, izgradnju mosta na Savi kod Gradiške, izrazivši nadu da će početkom ljeta 2022. godine biti u prilici da s predsjednikom hrvatske Vlade i predsjednicom Komisije obilježi otvaranje i tog mosta.
Most preko rijeke Save je kontaktna je točka cestovne mreže Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Dužina mosta iznosi 660 metara, a ukupna širina 29 metara. Za svaki smjer izgrađene su po tri vozne trake.
Zajednička izgradnja mosta realizirana je temeljem sporazuma između Vlade RH i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o izgradnji međudržavnog mosta preko rijeke Save kod Svilaja i priključnih graničnih dionica autoceste na koridoru 5C.
Sukladno sporazumu, svaka država financira 50 posto ugovorene vrijednosti radova. Financiranje hrvatskog dijela mosta osigurano je putem CEF fonda (57,97 posto) i kredita EIB-a. Vrijednost ugovorenih radova za izgradnju mosta iznosi 22,31 milijun eura bez PDV-a.
Radovi na izgradnji mosta započeli su u rujnu 2016. godine, a planirani rok završetka radova bio je dvije godine.
Hrvatska je svoj dio građevinskih radova završila još prošle godine, ali je kasnila gradnja prijelaza s bosanskohercegovačke strane, a u međuvremenu pojavio se i problem s kategorizacijom prijelaza u BiH.
Natječaji za gradnju toga mosta nekoliko su se puta raspisivali i poništavali, a nakon trećega postupka i milijunske odštete koju je BiH morala platiti, jer nakon natječaja nije uvela u posao planiranoga izvođača, tvrtku Strabag, u konačnici je posao gradnje dodijeljen konzorciju koji su činile tvrtke Viadukt i Hering. U međuvremenu je Viadukt otišao u stečaj, pa je cjelokupan posao preuzela tvrtka Hering.
Most Svilaj jedan je od ključnih projekata Hrvatskih autocesta na dovršetku međunarodnog koridora 5c, koji će spojiti Budimpeštu, Osijek i Sarajevo s Pločama. Potpuni završetak hrvatskog dijela koridora očekuje se 2024. godine.