Sudbina zagrebačkog muzeja gljiva je u opasnosti ne riješi li se problem koji je nastao kada se država upisala u vlasništvo prostora koji je muzej dobio od Grada, a on ga sada, po svemu sudeći, namjerava preseliti. To bi moglo uništiti fascinantnu zbirku od 1600 gljiva, jedinstvenu u svijetu.

Iz Edukativnog centra “Bogatstvo svijeta gljiva”, kako se formalno zove to carstvo gljiva u središtu grada, upozoravaju kako su nakon 12 godina uspješnog rada i visoke internetske rangiranosti među zagrebačkim turističkim izložbenim sadržajima, od prosinca 2024. zatvoreni.

“Radi se o složenom problemu no Grad Zagreb u okviru svojih ovlasti aktivno radi na pronalaženju kvalitetnog rješenja kako bi se osigurao opstanak Edukativnog centra i zaštitila postojeća vrijedna zbirka”, rekli su Hini u Gradu Zagrebu.

Edukativni centar “Bogatstvo svijeta gljiva” nastao je suradnjom Grada, Turističke zajednice i Gljivarskog društva Kamilo Blagaić 2013. godine.

Grad je za tu svrhu osigurao prostor u centru, na Trgu bana Josipa Jelačića 3, te financirao realizaciju programa do 2015. kada je zbirka i prostor predan na upravljanje Javnoj ustanovi Priroda Grada Zagreb, odnosno tadašnjoj Javnoj ustanovi Maksimir.

Stanovi na Trgu

Radi se o stanu od 180 kvadratnih metara na drugom katu zgrade u srcu grada.

Grad navodi da je uz njegovu kontinuiranu podršku, od osnivanja do danas nastala zbirka od oko 1600 eksponata u suradnji s Gljivarskim društvom Kamilo Blagaić.

Za provedbu programa u Edukativnom centru osiguran je i prostor susjednog stana, prvo kroz najam a poslije ga je Grad i kupio, 2017. godine.

Taj stan ima 150 četvornih metara.

Jedan dio novokupljenog gradskog stana građevinskom intervencijom je pripojen prvom stanu. Time je povećan prostor za izlaganje gljiva, a ostatak je dan ustanovi na korištenje za uredske prostore.

Međutim, prošle se godine nakon sudskog postupka država uknjižila kao vlasnik prvog stana u kojem se nalazi muzej od početka te je zatraženo da se on vrati u prethodno stanje i to do 31. prosinca 2024.

To se i dogodilo, pa je muzej zatvoren, ali se zbirka i dalje nalazi u tom prvom stanu.

Grad: Preseljenje je rizično, ali ostanak povećava troškove

Trenutno traju konzultacije nekoliko gradskih ureda i Javne ustanove Priroda Grada Zagreba te Hrvatskog prirodoslovnog muzeja oko najboljeg načina za očuvanje zbirke, navodi Grad.

Razmatraju se i opcije ostanka i preseljenja zbirke. Ako bi Edukativni centar ostao u stanu u državnom vlasništvu to bi, kažu u Gradu, značajno povećalo troškove njegovog poslovanja koji bi morali biti financirani iz gradskog proračuna.

Premda priznaje da preseljenje nosi rizik stradanja sadašnje zbirke zbog krhkosti eksponata, Grad tvrdi da će u tom slučaju poduzeti sve potrebne mjere opreza kako bi “zbirka ostala u najvećoj mjeri očuvana”.

Gradska ustanova nije se obratila državi radi reguliranja odnosa

Glasnogovornica Ministarstva državne imovine Valentina Vincek Hini je rekla da je Javna ustanova Priroda Grada Zagreba, koja upravlja muzejom, obaviještena da je RH novi vlasnik navedenog prostora te kako je potrebno s Ministarstvom regulirati odnose.

Međutim Javna ustanova, koja je pod ingerencijom Grada, nije se obratila Ministarstvu sa zahtjevom za reguliranje odnosa, koje se može regulirati temeljem Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora, poručila je.

Nebriga i sumnjivi interesi

Iz Edukativnog centra pak zahtijevaju, u ime građana, “da titulari institucija bez oklijevanja prepoznaju značaj baštine i sveobuhvatni potencijal zbirke i da odmah spriječe propadanje započeto radi nečije nebrige i sumnjivih interesa”.

Vesna Dujlović, predsjednica Gljivarskog društva Kamilo Blagaić Hini je rekla da su stan u kojem je Edukativni centar dobili kao gradski i onda je odjedanput u srpnju prošle godine Javna ustanova dobila obavijest da se država uknjižila na stan i da Edukativni centar mora iseliti.

Dujlović apelira da se napravi sve što se može da do preseljenja ne dođe kako se ne bi uništili eksponati.

Ako do preseljenja ipak mora doći onda je, kaže, najbezbolnije da se Edukativni centar sa staklenim vitrinama s gljivama preseli u susjedni, gradski stan od oko 150 četvornih metara kojeg je potrebno urediti.

Zašto se muzej ne premjesti u susjedni, gradski stan?

Tu opciju Grad Zagreb u odgovoru Hini nije spomenuo.

Dujlović kaže da je taj susjedni gradski stan sada zaključan i njega koristi Javna ustanova ponekad za sastanke.

“To je prostor potpuno neiskorišten”, kaže ona.

Iz Edukativnog centra tadašnju Javnu ustanovu Maksimir optužuju da se “pokazala nezainteresiranom, neupućenom i nedoraslom za upravljanje Edukativnim centrom te je od početka na različite načine kočila njegov rad i razvoj”.

Maćehinski odnos Javne ustanove

Tvrde da Javna ustanova i pod sadašnjom vlašću nastavlja djelovati maćehinski prema zbirci te jednostrano uvjetuje njezino premještanje.

Pritom potpuno zanemaruje tehničke zahtjeve i ocjene visokog rizika uništenja eksponata koji zbog svoje krhkosti i osjetljivosti zahtijevaju specifične uvjete, određenu temperaturu i postotak vlage.

Stoga bi svaki neprimjereni transport ili loši uvjeti na novoj lokaciji mogli biti pogubni za dugo godina skupljanu zbirku koju neki nazivaju “hrvatskim nacionalnim blagom”.

Napominju da je Edukativni centar, međunarodno poznat kao Mushroom Museum, potvrđen kao jedinstveno takvo mjesto u svijetu u kojem gljive izgledaju kao da su netom ubrane u prirodi.

Razlog tome je proces liofizacije gljiva, što znači da se one prvo duboko smrznu, a zatim se iz njih izvuče voda.

Među izloženim gljivama su i neke danas vrlo rijetke u prirodi, ili strogo zaštićene. Većinu gljiva za zbirku ubrali su članovi Gljivarskog društva Kamilo Blagaić, najstarijeg gljivarskog društva u Hrvatskoj.

“Zbog iznimne edukativne vrijednosti zbirke i sve većeg globalnog zanimanja za kraljevstvo funga (gljiva), posljednjih godina broj stranih i domaćih posjetitelja neprekidno raste, kao i broj i kvaliteta recenzija.

Divljenje vrijednoj zbirci iz cijelog svijeta

U knjizi dojmova, s poštovanjem i divljenjem su potpisani mnogobrojni stručnjaci, veleposlanici i javne osobe iz cijeloga svijeta”, istaknuli su.

Kažu da su im pristigli mnogi upiti o mogućnosti otvaranja muzeja liofiliziranih gljiva i u drugim zemljama, budući da, osim u Hrvatskoj, nigdje u svijetu gljive nisu prezentirane na ovaj način.

Stoga bi, tvrde, Zagreb vrlo lako mogao postati referentni centar za liofilizaciju gljiva, a “muzej gljiva” model za franšize takvih muzeja u svijetu.

Napominju i mogućnosti financiranja iz EU fondova, u svrhu modernizacije i digitalizacije “Svijeta gljiva” i praćenja suvremenih trendova.

Ističu i da su brojni svjetski stručnjaci, veleposlanici i sveučilišni profesori pružili čvrstu pismenu podršku za očuvanje vrijedne zbirke i nastavak rada tog jedinstvenog i neobičnog muzeja koji s drugim muzejima neobičnih tematika, hrvatskoj metropoli daje prepoznatljiv imidž i atraktivnost.

“Ovo se mora vidjeti”, “Tko bi rekao da su gljive tako ‘cool'”, “Oduševljeni smo”, “Jedinstven muzej u svijetu”, “Prekrasno otkriće u Zagrebu”, “Zanimljivo i edukativno”, samo su neki od dojmova koje su strani posjetitelji ostavili na Tripadvisoru, najvećoj turističkoj internetskoj platformi za recenzije putovanja.

Marina Bujan