O dosad poduzetim koracima radi suzbijanja strateških tužbi usmjerenih protiv javnog djelovanja bilo je riječi u Ministarstvu kulture i medija gdje je u petak, sklopu Nacionalnog koordinacijskog odbora, održan sastanak radne skupine za suzbijanje SLAPP tužbi.

Bilo je riječi i o daljnjim aktivnostima u zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje od očito neosnovanih tužbi ili zlonamjernih sudskih postupaka, priopćeno je iz tog ministarstva.

Ravnateljica Uprave za medije Jasna Vaniček-Fila podsjetila je da je od 2021., kad je ministarstvo osnovalo Stručnu radnu skupinu za suzbijane SLAPP tužbi, održano niz edukativnih radionica za suce i novinare kako bi se, kaže, upozorilo na mjere koje već u postojećem zakonodavstvu stoje na raspolaganju sudovima za sprječavanje SLAPP-a i pružila savjetodavna podrška stručnjaka radi sprječavanja SLAPP tužbi.

Napomenula je i da je u Nacionalnom planu razvoja kulture i medija od 2023. do 2027. i Akcijskom planu, radi zaštite novinara od neosnovanih i zlonamjernih sudskih postupaka, usvojena mjera uspostave mehanizma za rano prepoznavanje i odbacivanje strateških tužbi protiv javnog djelovanja.

Voditeljica Službe za opće propise građanskog procesnog i trgovačkog prava Ministarstva pravosuđa Petra Jurina iznijela je službene podatke o broju predmeta koji bi se mogli odnositi na SLAPP tužbe.

Rekla je da su sukladno kriterijima, a putem sustava eSpis, pregledani sudski predmeti u parničnim postupcima naknade štete i kaznenim postupcima zbog klevete i uvrede u kojima su okrivljenici i tuženici novinari i medijske kuće.

“Analizom građanskih i kaznenih predmeta za 2023. utvrđeno je da bi se od ukupnog broja riješenih predmeta u 2023. na SLAPP tužbe moglo odnositi 39 predmeta od čega 8 kaznenih i 31 građanski predmet.

Od 31 građanskog predmeta njih 12 je pravomoćno završeno, dok su ostali nepravomoćni. Od osam kaznenih predmeta njih šest je pravomoćnih i dva nepravomoćna”, navela je Jurina.

Romana Matanovac Vučković sa zagrebačkog Pravnog fakulteta analizirala je postojeći pravni okvir koji daje određene mogućnosti u borbi protiv SLAPP tužbi te predložila tzv. test prolaznosti na SLAPP tužbe kao jedan od alata koji bi sucima mogao pomoći kod donošenja odluke radi li se o zlonamjernim tužbama, kako bi se mogle odbaciti u ranoj fazi postupka.

Predstavnik Sindikata novinara Hrvatske Dušan Miljuš predložio je da Hrvatsko društvo sudskih vještaka i procjenitelja imenuje posebnu kategoriju vještaka za medije koji bi mogli pridonijeti boljem razumijevanju funkcioniranja medija.

Na sastanku je zaključeno da će stručnjaci izraditi brošuru koja će – u prijelaznom razdoblju do transponiranja Direktive koja se odnosi na prekogranične slučajeve, i u nacionalno zakonodavstvo – biti alat sucima i odvjetnicima za rano prepoznavanje radi li se o SLAPP tužbi te odbacivanje takvih tužbi.