Arhiva NL
U Ministarstvu zdravstva s ravnateljima bolnica nastoje uspostaviti uvjete rada u kojima će se, u skladu s ciljem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), vrijeme čekanja na dijagnostičke pretrage optimizirati na 270 dana do kraja godine
povezane vijesti
Slaba i neujednačena iskorištenost dijagnostičkih uređaja jedan je od razloga dugih lista čekanja, a unatoč tome rad u dvije smjene nekim je bolnicama i dalje nepoznat pojam. Tako se u jednoj općoj bolnici u prosjeku na MR uređaju dnevno obradi 31 pacijent, a u drugoj općoj bolnici na istom takvom uređaju dnevno se obradi 18 pacijenata.
Dok se u prvoj bolnici na uređaju pregleda oko 8.000 pacijenata, u drugoj je broj obrađenih pacijenata gotovo upola manji. Ovaj su nesrazmjer uočili u Ministarstvu zdravstva, gdje u razgovorima s ravnateljima bolnica nastoje uspostaviti uvjete rada u kojima će se, u skladu s ciljem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), vrijeme čekanja na dijagnostičke pretrage optimizirati na 270 dana do kraja 2023. godine.
Ugovoreni kapaciteti
– Ravnateljima bolnica se ukazuje na potrebu organizacije rada u dvije smjene kako bi se u danu obradilo više pacijenata i time skratile liste čekanja, a što posredno znači i povećanje iskoristivosti samih dijagnostičkih uređaja, kažu u Ministarstvu zdravstva. Na isti način ravnateljima se ukazuje i na propuste u ispunjenju ugovorenih kapaciteta dijagnostike koje je pojedina zdravstvena ustanova ugovorila s HZZO-om.
Analizom broja narudžbi na UZV srca po satima, uočeno je da se u jednoj općoj bolnici usluga pruža od 8 do 13 sati i da u budućnosti uopće nema otvorenih termina za naručivanje na UZV srca izvan tog vremenskog intervala, iako je usluga ugovorena s HZZO-om svaki dan od 7 do 15 sati. Kad bi se spomenuta usluga pružala sukladno s ugovorenim terminima, koji uključuju dodatna tri sata na dnevnoj razini, liste čekanja na UZV srca u toj bi bolnici zasigurno bile kraće, ističu u MIZ-u.
Analizom distribucije budućih termina na Ksaveru su uočili i nejednolik broj naručenih osoba u istom vremenskom periodu. Tako su, na primjer, u jednoj bolnici na UZV dojke prve srijede u mjesecu naručene 22 osobe, a već sljedeće srijede samo 12 osoba. Kad bi se na UZV dojke svake srijede obradilo po 22 pacijentice, liste čekanja na tu pretragu bile bi evidentno kraće.
U Ministarstvu zdravstva bore se i sa značajnim odstupanjima u količini izvršenih postupaka u jedinici vremena. Za primjer navode liječnika specijalista kliničke radiologije koji godišnje radi 105 DTP postupaka MR-a, a u istoj bolnici drugi liječnik specijalist kliničke radiologije godišnje radi samo 18 DTP postupaka MR-a.
Ministarstvo tu, međutim, zasad ne poduzima ništa osim što ravnateljima bolnica ukazuje na različitu učinkovitost pojedinih liječnika u pružanju zdravstvenih usluga. Kad je riječ o neradu pojedinih liječnika, ministar Beroš u više je navrata najavljivao kontrole i sankcije prema onima koji ne ispunjavaju svoje radne obveze, no o rezultatima tih kontrola ne zna se mnogo.
Veća transparentnost
U resornom ministarstvu mjesečno se po svakoj zdravstvenoj ustanovi prati broj dijagnostičkih postupaka na koje se čeka duže od 250 dana i prate se trendovi. Cilj je da se na dan 31.12.2023. na niti jedan dijagnostički postupak ne čeka duže od 270 dana.
Ravnateljima bolnica koje probijaju ove rokove, daju se jasne upute o organizaciji rada u bolnici i pokazuju mogući načini realizacije skraćenja listi čekanja. Za onkološke pacijente i one sa sumnjom na karcinom, prioritetna se obrada dodatno unapređuje sustavom za brzu obradu i početak dijagnostičkih pretraga unutar tjedan dana, a taj se sustav upravo pilotira u KBC-u Rijeka.
Kako su liste čekanja danas nepregledne i nepouzdane, iz MIZ-a poručuju kako će do kraja rujna svaka bolnica na svojim web-stranicama morati objavljivati podatke o listama čekanja i prvih pet slobodnih termina.
Radi veće transparentnosti ukinuta je mogućnost uzimanja predbilježbi i dodjeljivanja okvirnog termina te se od bolnica zahtijeva prikaz svih termina za cjelokupno radno vrijeme, bez obzira na vrstu postupka na koji se pacijent naručuje.
Reagiranje HZZO-a: Ljetopis ne prikazuje podjelu postupaka na javni i privatni sektorIz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo reagirali su jučer na naš tekst pod naslovom »Pacijenti u godinu dana kod privatnika platili čak 60.000 skupih CT i MR snimanja«, tvrdeći da se radi o krivoj interpretaciji podataka iz tablice njihovog Ljetopisa za 2022. godinu. – Tablice Ljetopisa ne prikazuju podjelu na javni i privatni sektor i iz njih se ne može zaključivati o broju medicinskih uređaja ili medicinskih postupaka u javnom, odnosno u privatnom sektoru. Termini za medicinske postupke bolnica odnose se na sve vrste bolnica, primjerice i privatne specijalne bolnice, koje za neke postupke imaju ugovor s HZZO-om. Termin izvanbolničke ustanove obuhvaća sljedeće vrste zdravstvenih ustanova: domove zdravlja, zavode za hitnu medicinu, dio ordinacija specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite, poliklinike te trgovačka društva za zdravstvenu djelatnost, stoga je netočna interpretacija u novinskom članku gdje se bolnice izjednačavaju s javnim ustanovama, a izvanbolničke ustanove s privatnim poliklinikama te se iz objavljenih podataka ne može zaključiti da je u prosjeku svaki treći CT i MR uređaj u privatnom sektoru, stoji u demantiju HZJZ-a. Objavljeni podaci, poručuju, odnose se isključivo na broj pregleda, a ne broj osoba koje su ih obavile. »Prema objavljenim podacima, u RH je u 2022. godini obavljeno 489.520 CT-pregleda te 295.872 MR-pregleda ili ukupno 785.392 pregleda. Od toga je HZZO financirao 696.581 pregled, a 11 posto pregleda nije financirano od strane HZZO-a (88.811 pregleda). Ovi pregledi su obavljeni u zdravstvenim ustanovama neovisno o vrsti vlasništva, ističe se u reagiranju iz HZJZ-a. I na kraju, kažu kako je u izvanbolničkim ustanovama broj pregleda koji nisu financirani od strane HZZO-a za 10 posto veći od broja pregleda koje financira HZZO (58.162 naspram 63.473). Navod da je 48 posto više MR pregleda plaćeno privatno u odnosu na godinu ranije je točan, vele u HZJZ-u, ali napominju da je i u broju MR pregleda financiranih od strane HZZO-a također zabilježen porast od 33 posto. |
