Foto Glas Istre
Njegova instalacija omogućit će kvalitetnije praćenje pojava u atmosferi te poboljšanje rane najave i identifikacije olujnih pojava nad Jadranom i kopnom
povezane vijesti
- FOTO Gorski kotar i Lika zameteni. Autocestom zabranjeno bez zimske opreme, udari vjetra na riječkoj obilaznici
- Temeljem uputa ”brokera” instalirao računalni program i ustupio nepoznatom počinitelju sve podatke. Ishod poznat
- U Gorskom kotaru pada snijeg, promet autocestom je otežan i usporen. Očekuje se da će biti obilniji
Nakon Debeljaka kod Zadra i u Istru je stigao najsuvremeniji meteorološki radar zahvaljujući strukturnom projektu METMONIC kojeg provodi Državni hidrometeorološki zavod. Meteorološkim radarom dodatno će se povećati kvaliteta praćenja opasnih meteoroloških pojava na sjevernom Jadranu, piše Glas Istre.
Instalacija drugog od ukupno tri dvostrukopolarizirana Doppler radara na Jadranu počela je u danas na lokaciji Goli kod Labina.
Njegova instalacija omogućit će kvalitetnije praćenje pojava u atmosferi te poboljšanje rane najave i identifikacije olujnih pojava nad Jadranom i kopnom. Time će se značajno unaprijediti kvaliteta upozorenja na izvanredne i opasne vremenske pojave te omogućiti preciznije prognoze vremena.
U Istri je već instalirana nova visinska postaja na lokaciji Monte Kope kod Pule, a sada se uspostavlja novi radarski centar kod Labina. Sve navedeno su aktivnosti opsežnog Projekta modernizacije meteorološke motriteljske mreže u RH-METMONIC kojeg od 2017. provodi DHMZ. Ovom modernizacijom prvi put u povijesti cijeli teritorij Hrvatske bit će pokriven radarskim mjerenjima, a prvi put će i neke lokacije u Hrvatskoj dobiti automatsku meteorološku postaju. Realizacijom projekta povećat će se količina i kvaliteta podataka o vremenu, klimi, stanju voda i kvaliteti zraka, a time i bolje praćenje klime i pripremljenost na posljedice klimatskih promjena u cijeloj Hrvatskoj.
“DHMZ u svom 75-godišnjem postojanju nikada nije imao tako opsežna ulaganja u modernizaciju svoje motriteljske mreže kao ovim projektom METMONIC. Ukupna vrijednost projekta METMONIC je oko 350 milijuna kuna, od čega 85% financiraju Strukturni fondovi Europske unije, a 15% Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Vrijednost METMONIC-a je vrijednost gotovo četverogodišnjeg proračuna DHMZ-a. Uspostavom suvremenog meteorološkog motriteljskog sustava očekujemo kvalitetnije, prostorno i vremenski gušće podatke motrenja vremena, klime i mora. Podaci će biti raspoloživi našim građanima online, u realnom vremenu, što će značajno pridonijeti i poboljšanju naših usluga, kvaliteti klimatskih analiza, vremenskih analiza, ali isto tako i prognoza“, istaknula je glavna ravnateljica DHMZ-a dr. sc. Branka Ivančan-Picek, kako prenosi Glas Istre.
Projektom METMONIC modernizirat će si i prizemne meteorološke postaje na području sjevernog Jadrana (glavne, klimatološke i kišomjerne postaje) čime će podaci biti dostupni svega nekoliko minuta nakon mjerenja dok će se za dio lokacija povećati i broj meteoroloških parametara koji će se pratiti. Modernizacija donosi i povećanje učestalosti mjerenja na postajama. U odnosu na sadašnja mjerenja na klimatološkim postajama koja se vrše tri puta dnevno, modernizirane postaje meteorološke pokazatelje mjerit će svakih 10 minuta.
“Planirano je da područje Istre i Hrvatskog primorja pred kraj svibnja 2022. godine bude pokriveno meteorološkim radarskim mjerenjima s navedene dvije lokacije intervalom mjerenja od svakih pet minuta. Isto tako jedna od 5 meteorološko-oceanografskih plutača bit će usidrena na sjevernom Jadranu, a sve navedeno odvija se u Projektu modernizacije meteorološke motriteljske mreže u RH-METMONIC.” poručio je voditelj projekta, mr. sc. Stjepan Ivatek-Šahdan.
Projekt METMONIC se provodi uz podršku Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije te Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Ukupna procijenjena vrijednost Projekta modernizacije meteorološke motriteljske mreže u RH – METMONIC iznosi 343.914.506,50 kuna, od čega 85 % financira Europska unija sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj, a 15 % Republika Hrvatska kroz Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.