Iako je Hrvatska s 30 tisuća kubičnih metara pitke vode po stanovniku na samom vrhu Europe, gubici koje ostvaruju naše vodovodne mreže smještaju nas daleko od europskog prosjeka. U hrvatskom sustavu vodoopskrbe prosječno se izgubi čak 50 posto vode u prijenosu do potrošača, dok je europski prosjek oko 25 posto. Drugim riječima, od 440 milijuna kubičnih metara vode koliko se u prosjeku zahvati, isporuči se svega 240 milijuna kubičnih metara. U cilju smanjenja gubitaka Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja i Hrvatske vode od 2018. godine provode Program sanacije gubitaka. Do sada je uloženo i realizirano ukupno 67 milijuna eura kroz izradu koncepcijskih rješenja i ugradnju nadzorno upravljačkog sustava (NUS) te kroz pojedinačne projekte sanacije vodoopskrbnih sustava, a u tijeku je ugradnja 656 vodomjera za sva crpilišta u Hrvatskoj, vrijedna 13 milijuna eura, upravo zato da bi se smanjili gubici i neracionalno korištenje vodnih resursa.

Kao dio reforme u sektoru vodnih usluga Vlada je krenula u rješavanje problema gubitka vode. Tako su Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja i Hrvatske vode korisnici projekta »Potpora smanjenju gubitka vode u okviru reforme vodnog sektora u Republici Hrvatskoj«, koji financira EU kroz Instrument za tehničku potporu (TSI) u iznosu 600.000 eura, a provodi ga Svjetska banka u suradnji s Europskom komisijom. Projekt je započeo u svibnju 2022. i traje do kraja ove godine.

Klimatske promjene

– No, proces smanjivanja gubitaka vode u Hrvatskoj na europski prihvatljiv prosjek od 25 posto trajat će idućih 15 godina. Od 129 tvrtki pružatelja usluga javne opskrbe vodom, njih 23 gubitke je uspjelo smanjiti na europskih 25 posto, a neki čak i više od toga, rekla je Elizabeta Kos, ravnateljica Uprave za zaštitu okoliša i vodnog gospodarstva, a u Institutu za vode J.J. Strossmayer napominju da su te tvrtke regulirale tlakove u vodoopskrbnoj mreži i na taj način značajno smanjile rasipanje vode u prijenosu do potrošača.

Za vodnogospodarske projekte, pod koje spada i Nacionalni akcijski plan za smanjenje gubitaka vode, iz europskih fondova osigurano je 844 milijuna eura. Osim smanjenja gubitaka, projektom će se ublažiti i posljedice klimatskih promjena jer će u sustavu biti više vode u trenutku kad je potražnja povećana, primjerice u sušnim razdobljima ili tijekom turističke sezone, čime se godinama suočavala Istra, posebno njezin južni dio gdje su gubici vode iznosili i do 70 posto, podsjeća voditelj Službe za istraživanje gubitaka vode pulskog vodovoda Valter Batel koji napominje da Vodovod Pula još od 70-ih godina prošlog stoljeća nikada nije imao gubitke veće od 37 posto.

– Imali smo stalan pritisak javnosti i medija zbog redukcija vode koje smo morali uvoditi u ljetnim mjesecima. Ozbiljan program smanjenja gubitaka donijeli smo 2003. godine, a prvi korak je bio osnivanje Službe za istraživanje gubitaka. U 17 godina smanjili smo gubitke u južnoj Istri s 35 posto na 17,5 posto ili za više od dva milijuna kubika vode, podsjetio je Batel dodavši da je Pula jedan od rijetkih gradova koji se uhvatio u koštac s problemom gubitka vode. Usporedbe radi, Zagreb i dalje gubi 50 posto vode, odnosno od 112 milijuna kubičnih metara vode potrošačima se uspije isporučiti tek 56 milijuna kubika.

Građani plaćaju

Pritom treba istaknuti da se u Hrvatskoj već godinama odgađa uvođenje Uredbe o visini naknada za korištenje voda upravo iz razloga što tvrtke isporučitelji nisu sveli gubitke na razumnu mjeru, a sve kako se taj namet ne bi prebacio na građane koji, navodi Elizabeta Kos, ionako plaćaju 50 posto veće račune za vodu upravo zbog silnih gubitaka vode.

Ravnatelj Instituta za vode Mario Šiljeg upozorava na to da je vodni sektor prepoznat i kao iznimno osjetljiv na klimatske promjene i navodi primjere sve učestalijih poplava i suša (posebno u nekim dijelovima Slavonije), ali i zasoljenja Neretve zbog porasta razine mora i izgradnje hidrograđevinskih objekata u BiH te pojave zasoljenja i nekih istarskih rijeka.

Generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković navodi da su »područja s najvećim gubicima vode tamo gdje su raspoloživi vodni resursi dovoljno veliki pa se prema njima ne odnosimo s dužnim poštovanjem«.

– Unatoč činjenici da smo bogati vodom, svi imamo obvezu da se vodom koristimo racionalno, posebno s obzirom na klimatske promjene koje već značajno utječu na zalihe podzemnih voda, poručuje Đuroković.