ZAGREB – Hrvatska će se ubuduće boriti protiv rada na crno tako što će donijeti poseban zakon o suzbijanju neprijavljenog rada, a dosad je taj problem bio »razbacan« u više različitih propisa. Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike već je pokrenulo proceduru za donošenje tog zakona i do 30. rujna trajat će javno savjetovanje o obrascu prethodne procjene za izradu nacrta tog zakona, koji bi trebao smanjiti broj radnika koji rade na crno. Iako i u samom Obrascu Ministarstvo priznaje da točan broj radnika koji rade neprijavljeno nije poznat, navode da procjene govore o udjelu od oko deset posto službenog broja zaposlenih. To bi značilo da u Hrvatskoj na crno radi možda i do 150 tisuća ljudi.

Navodi se i to da rad na crno može biti u potpunosti neevidentiran, da može uključivati lažnu samozaposlenost, ali i da postoji i više varijanti djelomično neprijavljenog rada, te da bi novi zakon trebao prepoznati sve oblike neprijavljenog rada i odrediti mjere za njegovo suzbijanje.

Oduzeta radna prava

Uz napomenu da neprijavljeni rad najgore negativne učinke ima na radnike, koji su tako izloženi rizicima zbog neodgovarajuće zaštite na radu, nemaju dostatnu socijalnu zaštitu, ističe se i da je država zakinuta za javna davanja, odnosno za naplatu poreza i doprinosa, te da na tržištu rada dolazi do miješanja prijavljenoga i neprijavljenoga rada što donosi povredu tržišnog natjecanja neravnopravnih poslodavaca kao gospodarskih subjekata.

– Poseban oblik neprijavljenog rada odnosi se na obavljanje neprijavljenog rada uz istodobnu mogućnost korištenja socijalnih naknada, za koja se novac osigurava iz državnog proračuna. Takav pojavni oblik zadire ne samo u prekršajnu odgovornost već i u prijevarno stjecanje (imovinske) koristi bez osnove, napominje Ministarstvo.

Dodaju i da će novi zakon, koji će jasno odrediti ovlasti inspektora i osigurati da radnici iz neprijavljenog rada prijeđu u prijavljeni, najveći učinak imati na radnike koji do tada nisu imali zakonito uređen radni odnos i odgovarajuće prijave u sustave obveznih osiguranja, pa će im biti omogućeno puno ostvarivanje njihovih radnih prava. Prema podacima Ministarstva, neprijavljeni rad najrasprostranjeniji je u području uslužnih djelatnosti, pa bi onda taj sektor trebao najviše osjetiti učinke novog uređenja.

Ministarstvo u svojoj najavi ne otkriva kad bi počela njegova primjena, niti iznosi detalje zakona, ali pozivaju se na Nacionalni program za suzbijanje neprijavljenog rada i Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) gdje su najavili donošenje tog zakona.

U NPOO-u se navodi da bi to trebalo biti najkasnije do kraja sljedeće godine, a teško da će se Vlada igrati s tim rokovima s obzirom na to da je Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada najavljen kao reformatska mjera, pa o njezinu provođenju ovisi i dobivanje nepovratnih sredstava iz europskih fondova.

Nelojalna konkurencija

U Programu za suzbijanje neprijavljenog rada Vlada je otkrila dio mjera kojima se planira boriti protiv neprijavljenog rada, pa bi tako primjerice inspektori za svakog neprijavljenog radnika kojeg zateknu kod nekog poslodavca mogli naložiti retroaktivnu prijavu za vrijeme za koje su utvrdili da je radio na crno. Ako to nije moguće utvrditi, poslodavac bi bio dužan prijaviti radnika retroaktivno na najmanje tri mjeseca, uz plaćanje doprinosa i poreza te plaće radniku i to prosječne plaće u djelatnosti kojom se tvrtka bavi. Za ponovljeni prekršaj radnike bi se moralo prijaviti šest mjeseci retroaktivno. U oba slučaja plaćala bi se kazna od 20 tisuća kuna po radniku. Ako poslodavac treći put ponovi prekršaj prijeti mu i zabrana obavljanja djelatnosti.

Poslodavci koji imaju neprijavljene radnike mogli bi se naći na crnoj listi poslodavaca, koja bi se formirala po uzoru na listu poslodavaca koji radnicima ne isplaćuju plaće. Tako bi i radnici dobili priliku unaprijed saznati je li njihov poslodavca sklon zapošljavanju na crno, ali bi i ostale tvrtke na tržištu znale tko im je konkurencija. Plan je formirati i listu poslodavaca koji se pridržavaju zakona i poštuju prava radnika i oni bi dobili oznaku »Poslodavac prijatelj radnika«.