Sve je više adolescentica u Hrvatskoj koje neželjenu trudnoću okončaju pobačajem. Lani ih je bilo 205, a njihov broj dosegnuo je najveću razinu u zadnjih osam godina.

U 2015. godini u dobnoj skupini do 19 godina zabilježeno je 226 pobačaja, nakon čega je započeo trend smanjenja broja maloljetničkih trudnoća.

Ovaj negativan trend pokazalo je novo izvješće Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) o prekidima trudnoće u Hrvatskoj u 2023. godini, koje potvrđuje već uvriježenu situaciju najveće učestalosti namjerno induciranog pobačaja u dobnoj skupini od 30 do 39 godina, i to kod žena koje već imaju jedno ili dvoje djece.

Od ukupnog broja od 7.807 prekida trudnoće u 2023. godini, koji je za nijansu manji u odnosu na prethodnu 2022. godinu, najveći udio zauzimaju spontani pobačaji i pobačaji uslijed teške malformacije ploda ili izvanmaternične trudnoće.

Legalno inducirani pobačaji koji se obavljaju na zahtjev žene već su godinama na otprilike istoj razini. Takvi pobačaji u ukupnom broju prekida trudnoća zauzeli su lani udio od 38 posto.

Najniži im je udio, od 34 posto, bio u pandemiji COVID-19, prije dvadesetak godina prelazili su 50 posto, a 90-ih godina prošlog stoljeća i više od 70 posto svih prekida trudnoće.

Lani je u hrvatskim bolnicama obavljeno 3.015 pobačaja na zahtjev, ili 9,4 na svakih 100 poroda. Za usporedbu, 2000. godine stopa ovih pobačaja bila je 17,4 na 100 poroda, a 1995. godine 30,6 na 100 poroda. Za 3.389 pobačaja u 2023. godini uzrok je bilo neko medicinsko stanje, a dodatno su zabilježena i 1.403 spontana pobačaja.

Oko 36 posto svih prekida trudnoće dogodi se kod žena koje nemaju djece, dok ostale već imaju jedno, dvoje ili više djece.

U Primorsko-goranskoj županiji zabilježena je lani 293 legalno inducirana pobačaja, što je oko 10 posto takvih pobačaja u Hrvatskoj, a u KBC-u Rijeka obavljeno ih je 324. Veći broj pobačaja, naime, posljedica je toga što u riječki KBC dolaze i pacijentice iz drugih županija.

Zanimljivo je da i bolnice koje su na zlu glasu zbog priziva savjesti liječnika u pogledu pobačaja bilježe značajan broj pobačaja na zahtjev.

Tako su 443 pobačaja obavljena u KBC-u Zagreb, odnosno u Petrovoj, a 64 pobačaja zabilježena su u KB-u Sv. Duh, gdje je godinama, do smjene uprave, u potpunosti vladao priziv savjesti.

Prilično je visok broj pobačaja, njih 267, zabilježeno u Općoj bolnici Karlovac, u OB-u Pula bilo ih je 213, dok o dostupnosti pobačaja u KBC-u Split govori podatak da ih je lani zabilježeno samo 98.

O dostupnosti pobačaja u javnim bolnicama govori i podatak da ih je u Specijalnoj bolnici Podobnik za ginekologiju i porodništvo, po cijeni od 750 eura, lani obavljeno 66.

Ukupan broj pobačaja i prekida trudnoće u zadnja tri desetljeća smanjio se s 19.950 na 7.807, a omjer broja pobačaja u odnosu na broj živorođene djece prepolovio se s 0,40 na 0,24 pobačaja na jedno živorođeno dijete.

Broj legalno induciranih pobačaja, odnosno pobačaja na zahtjev žene, prorijedio se još i više, sa 0,28 na 0,09 na svako živorođeno dijete.

Ukupan broj pobačaja na 1.000 žena fertilne dobi smanjen je u 30-godišnjem razdoblju sa 17 na 9,9 na 1.000 žena, no taj pozitivan trend nema nekog utjecaja na ukupan prirodni prirast, s obzirom da se u zadnjih 30 godina broj žena fertilne dobi smanjio s 1,2 milijuna na 791.576 u 2023. godini, a broj živorođene djece pao sa 50.182 u 1995. godini na 32.047 u 2023. godini.