Vladajući i oporba pozdravili su u utorak izmjene Zakona o zaštiti zraka kojima se želi osigurati bolja kvaliteta zraka i zdraviji život građana, upozorivši da na 5000 preuranjenih smrti godišnje u Hrvatskoj zbog loše kvalitete zraka.

Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković pojasnila je da se izmjenama i dopunama zakona, uz ostalo, unapređuje provedba inspekcijskog nadzora nad pomorskim objektima, koju provodi Inspekcija sigurnosti plovidbe.

Ubuduće će ta Inspekcija moći nadzirati dio dokumentacije koju zapovjednik pomorskog objekta mora voditi, a odnosi se na metode smanjenja emisija onečišćujućih tvari iz pomorskih objekata.

Zaštita zraka kao prioritet

Izmjenama zakona se dodatno se usklađuje i nadopunjuje pravni okvir za provedbu evidencije i praćenje emisija iz motora koji se ugrađuju u necestovne pokretne strojeve i motorna vozila te se definiraju i iznosi prekršajnih odredbi u eurima.

Podržavši predložene izmjene zakona, Mihael Zmajlović (Klub SDP-a) upozorio je kako je, prema izvješću Europske agencije za okoliš, emisija lebdećih čestica u Hrvatskoj u 2020. bila 25 posto iznad preporučenih vrijednosti Svjetske zdravstvene organizacije, što nas čini jednim od najgorih primjera u EU.

Stoga, izmjene tog zakona smatra nužnima kako bi se osigurala bolja kvaliteta zraka i zdraviji život građana. No, upozorio je da je potrebno hitno donijeti i implementirati ključne planske dokumente te pokazati stvarnu političku volju za rješavanjem tog dugogodišnjeg problema.

Upozorio je i kako istraživanje Zavoda za javno zdravstvo pokazuje da je zagađenje zraka odgovorno za oko 15 posto preuranjenih smrti u zemlji svake godine.

Uz to, procjenjuje se da zagađenje zraka godišnje hrvatsko gospodarstvo košta više od 600 milijuna eura zbog smanjenja produktivnosti i povećanih zdravstvenih troškova.

Zmajlović je istaknuo i da zaštita zraka mora postati prioritet u svim sektorima, uključujući energetiku, industriju, promet i poljoprivredu .

Miletić (Most): Nulta tolerancija na nasilje smradom

I Urša Raukar Gamulin (Klub Možemo!) upozorila je na to da, prema procjeni europske Agencije za okoliš, svake godine u Hrvatskoj imamo više od 5000 preuranjenih smrti zbog loše kvalitete zraka. Smatra i da predložene izmjene i dopune zakona donose neka poboljšanja, ali neće bitno doprinijeti poboljšanju trenutne situacije.

Problemi iz tog područja rješavaju se samo pod pritiskom građana i medija, rekla je navevši primjer Vrginmosta u kojem je tvornica zbog pritiska zatvorena, ali će biti preseljena negdje drugdje.

Smatra kako bi se, osim mogućnostima jedinicama lokalne i regionalne samouprave da uspostavljaju mjerne postaje za praćenje kvalitete zraka, u zakonu trebalo kao obavezu navesti ugradnje mjerača kvalitete zraka i tvrtkama koje se bave proizvodnjama koje potencijalno mogu onečistiti zrak, uz obaveznu javnu dostupnost rezultata mjerenja.

Marin Miletić (Klub Mosta) poručio je da moramo imati nultu stopu tolerancije na svako nasilje pa i na “nasilje smradom” koje trpe njegovi Riječani i Istrijani sa odlagališta otpada na tom području – Viškovo, Marinšćina, Kaštijun.

“To je nesnosni smrad”, upozorio je. Upitao se i kada će odgovorni shvatiti da su županijski centri za gospodarenje otpadom potpuno promašen i zastario koncept gospodarenjem otpadom. Stoga, rješenje problema “nesnosnog smrada” vidi u micanju biootpada sa Marinšćine i Kaštijuna te otvaranju kompostana i bioplinskih postrojenja.

Miletić je kao problem naveo i velike količine željeznog otpada u luci Rijeka, što dovodi do onečišćenja zraka na tom području. “Taj golemi otpad je nekoliko stotina metara zračne linije od KBC Rijeka u kojem se liječe bolesnici od najtežih bolesti”, upozorio je.