Ilustracija iSTOCK
Procjenjuje se da na području zemalja bivše Jugoslavije najvišu razinu utaje poreza imaju Hrvatska s preko 1,8 milijardi eura i Srbija s više od 1,9 milijardi eura. Riječ je o rezultatima najnovije studije znanstvenika s Ekonomskog instituta Zagreb u sklopu istraživanja »Ilegalna trgovina duhanskim proizvodima«
Godišnji iznos utajenog poreza na cijelom području zemalja bivše Jugoslavije iznosi približno 7,5 milijardi eura. Procjenjuje se da najvišu razinu utaje poreza imaju Hrvatska s preko 1,8 milijardi eura, odnosno 13,5 milijardi kuna, te Srbija s više od 1,9 milijardi eura. U relativnom smislu s obzirom na službene podatke BDP-a, utaja poreza najviša je pak u Bosni i Hercegovini s gotovo 1,2 milijarde eura i 7,7 posto udjela u BDP-u od utaje te u Crnoj Gori s 290 milijuna eura gubitka i poraznih 7,3 % udjela.
Riječ je o rezultatima najnovije studije znanstvenika s Ekonomskog instituta Zagreb(EIZ) koji su u sklopu istraživanja »Ilegalna trgovina duhanskim proizvodima«: iskustvo građana i stavovi o krijumčarenju na balkanskoj ruti – BalkanSmugg« objavili i podatke o sveukupnoj utaji poreza prema izračunu autora za promatranu 2017. godinu.
Spomenutih 13,5 milijardi kuna utajenog poreza u RH vrlo je blizu iznosima koliko je država uspjela prikupiti od posebnih poreza i trošarina na duhan, kavu, bezalkoholna pića i dr. – ukupno 15,1 milijarde kuna. Ako pokušamo biti još ilustrativniji, iznos porezne utaje u 2017. predstavlja trećinu novca potrebnu za isplatu mirovina u ovoj godini.
Eliminiranjem sivog tržišta duhana potaknulo bi se otvaranje više od 7.500 radnih mjesta u hrvatskom gospodarstvu. Moglo bi se zaključiti da su ekonomski troškovi koje snose službene jedinice značajno viši od prihoda koji ostvaruju nezakoniti distributeri duhanskih proizvoda, ističe se u istraživanju EIZ-a:
– Tisuću pušača koji duhanske proizvode kupuju na sivom tržištu smanjuju službenu bruto dodanu vrijednost za više od 1 milijun eura te uzrokuju gubitak oko 50 radnih mjesta na godišnjoj razini. Ako se u obzir uzmu neizravni i inducirani učinci, procjenjuje se da negativni učinci koji pogađaju izravno proizvođače predstavljaju samo jedan posto od ukupnog broja izgubljenih radnih mjesta u Hrvatskoj ili tri posto smanjene bruto dodane vrijednosti.
Svjetski lažnjaci
Carinska uprava RH lani je obračunala »tek« nešto više od 22 milijuna kuna od kazni tijekom 14.156 inspekcijskih nadzora roba i usluga u 2018. godini što je ipak trostruko više u odnosu na 2017. s nezavidnih 6,474.103 milijuna kuna ceha. Tim iznosima treba pridodati da je u 2018. godini obračunat naknadno utvrđeni dug prekršitelja u iznosu od preko 55,6 milijuna kuna. To su pak službeni podaci iz godišnjeg izvještaja Carinske uprave za 2018. godinu. Carinski inspektori razmjerno najviše su kontrolirali provedbu fiskalizacije i kase u trgovinama na malo, restorana, barova i rent-a-car agencija u 4438 slučajeva, te prijavu boravka gostiju u apartmanima u 2743 nadzora, sve ono što značajno puni državni proračun. No, u 2005 slučajeva carinici su provjeravali i deklaracije uvezenih roba u potrazi za sveprisutnim krivotvorinama stranih marki odjeće, obuće i ostalih proizvoda koji podliježu zaštiti prava i intelektualnog vlasništva izvornih proizvođača. Tako je Carinska uprava pri uvozu robe u RH lani pronašla čak 88.827 krivotvorenih predmeta i zaustavila 540 pošiljaka dok je nadzoru prometa robe na domaćem tržištu zadržana roba u 137 slučajeva i oduzeto 18.384 krivotvorenih predmeta. Osim zapljena »lažnjaka« svjetskih brendova, za širu javnost svakako su zanimljivi podaci i o sveprisutnom švercu duhana i cigareta, zbog kojeg država gubi puno novaca od izbjegnutih trošarina i poreza. Sveukupno, procijenjena materijalna šteta od svih navedenih kaznenih djela krijumčarenja i lažiranja robe iznosila je preko 45,3 milijuna kuna. Tijekom 2018. godine kroz redovne i pojačane mjere nadzora inspektora zaplijenjeno je preko 17,6 milijuna komada cigareta (17.694.859) raznih marki, 10 milijuna komada više nego 2017., preko 76 tona duhana (76.338,10 kg) te gotovine u protuvrijednosti od 257.047,33 eura.
Nedavno je u Zagrebu bila organizirana konferencija OLAF-a, Europskog ureda za borbu protiv prijevara i Carinske uprave Ministarstva financija pod nazivom »Zajedno u borbi protiv ilegalne trgovine duhana i duhanskih proizvoda«. OLAF još od 1996. organizira i podupire Radne grupe za cigarete koje na godišnjim konferencijama raspravljaju o trendovima, rezultatima i predviđanjima u zajedničkoj borbi protiv ilegalne trgovine duhanskim artiklima.
Cilj je prije svega uspostaviti što efikasniju zaštitu financijskih interesa kako država, tako i samih proizvođača u čemu značajnu ulogu imaju carinske službe zemalja koje se suočavaju s međunarodnim švercom. Konferencija je okupila više od 100 sudionika, predstavnika carinskih i pratećih nadzornih službi 28 država članica EU, 10 ključnih partnera trećih zemalja – Albanije, Bosne i Hercegovine, Bjelorusije, Crne Gore, Egipta, Moldavije, Rusije, Srbije i Turske, te predstavnike Svjetske carinske organizacija i EUROPOL-a. Na konferenciji su sudjelovali i predstavnici gospodarskog sektora, zainteresirani duhanski magnati ITL – Imperial Tobacco/Imperial Brands, JTI – Japan Tobacco International i dr. Veliki novac zbog šverca gubi država i spomenute multinacionalne kompanije pa i ne čudi da su se našli za istim stolom.
Cigarete na crno
U sklopu istraživanja Ekonomskog instituta o balkanskoj duhanskoj ruti provedena je anketa na uzorku od ukupno 21.000 građana iz sedam zemalja bivše Jugoslavije, od kojih je 3000 ispitanika odabrano iz svake pojedine zemlje. Ovog mjeseca predstavila ga je voditeljica projekta dr. sc. Jelena Budak, znanstvena savjetnica EIZ-a uz potporu svog osmeročlanog istraživačkog tima i agencije Hendal. U uzorku RH detektirano je ukupno 32,5 posto pušača, od kojih 7,6% kupuje duhan i duhanske proizvode na sivom(crnom) tržištu, u 90 posto slučajeva rezani duhan za motanje, a zanemarivo krijumčarene cigarete. Najveći udio kupovine iz šverca ima Crna Gora. Gotovo 28 posto pušača od njih 37,7% opskrbljuje se na ilegalnom tržištu, više od polovice bira cigarete ispod pulta.
ISTRAŽIVAČI: Tajana Barbić,Goran Buturac,Davor Mikulić, Edo Rajh, Ivana Rašić, Vedran Recher.Sunčana Slijepčević, Maruška Vizek. Voditeljica projekta: Jelena Budak
Najviši udio pušača ima BiH (42,6 %) s 20,3 % kupaca na crnom tržištu, koji podjednako kupuju i duhan i cigarete. Kosovo s gotovo 41 posto pušača ima tek 6,3 posto kupaca u ilegali i u 96 posto slučajeva u pitanju su cigarete. Srbija s 36,8 posto pušača među ispitanima ima udjel od 6,5 posto kupaca na crno, mahom duhana za motanje. Statistički gledano, zanimljivo je stanje u Sjevernoj Makedoniji, s visokih 38,8 posto pušača-ispitanika, evidentirana kupnja švercanih duhanskih proizvoda upola je niža nego u Hrvatskoj, – 3,8 posto, u gotovo 100 % slučajeva u pitanju je domaći rezani duhan. U toj zemlji najniže su trošarine za cigarete u regiji – 38 eura na 1000 cigareta. Najmanje detektiranih pušača i kupaca na crno ima Slovenija s 24,5 posto i tek 3,3 posto udjela kupaca koji traže robu ispod pulta. U Sloveniji su najviše trošarine i iznose 111 eura na 1000 cigareta, a uz bok joj je Hrvatska s 94 eura. Glavni motiv kupovine na crno upravo je niža cijena u odnosu na legalne proizvode. Računa se da je prosječna cijena kilograma duhana »na crno« oko 120 kuna, što je usporedo sa 60 kutija cigareta koje će pušači na domaćem kiosku platiti 1600 kuna, dakle, 13 puta više. Preko 580 tisuća osoba u sedam promatranih zemalja opskrbljuje se na sivom tržištu, najviše građana BiH, njih 255 tisuća. U Hrvatskoj ih je oko 88 tisuća, navodi se u istraživanju EIZ-a. Prema istim izvorima procjenjuje da krijumčari godišnje zarade čak 200 milijuna eura samo od šverca duhanskim proizvodima na području bivše Jugoslavije, od kojih 32 milijuna eura u Hrvatskoj. U 2017. godini RH izgubila je preko 120 milijuna eura poreznih prihoda od ukupno 394 milijuna eura u svih sedam država. Više je jedino u BiH sa 137,62 milijuna eura. U 10 godina BiH je evidentirala od ilegalne trgovine duhanom porezni gubitak od 9 % BDP-a, u odnosu na šest posto u Crnoj Gori i po dva posto manjka za nacionalna gospodarstva u Hrvatskoj, Srbiji i Kosovu, ističe se u istraživanju.
Švercerska hobotnica
Famoznom »balkanskom rutom« prema Hrvatskoj i ostatku Europe kola i druga ilegalna roba, napose i narkotici s kojima je lani Carinska uprava također imala posla. Inspektori su pronašli i zaplijenili gotovo 1,6 tona ilegalnih droga, no pretežito marihuane – 1,4 tona. U dvogodišnjem usporednom razdoblju, lani je pronađeno preko 100 kilograma kokaina u odnosu na zanemarivih 36,5 grama u 2017., čak 13,6 kg amfetamina u odnosu na pola kile u ranijem razdoblju, te tek oko jednog kilograma heroina u usporedbi s 21 kilom koliko su inspektori oduzeli prije dvije godine. No, ono što vrijedi napomenuti jest da su carinici pronašli čak preko pet tona kemijskih supstanci od kojih se može sintetizirati droga pa se može zaključiti da proizvodnja opijata ima jako uporište i na domaćem terenu. U zapljenama je palo i 19.282 komada neprijavljenih lijekova narkotičkih i anaboličkih svojstava te čak 3, 6 hektolitara razno-raznih herbicida i fungicida. Za navedena nedjela Carinska uprava podnijela je ukupno 30 kaznenih prijava nadležnim državnim odvjetništvima. Najveći broj podnesenih kaznenih prijava (11) odnosi se na kaznena djela izbjegavanje carinske kontrole.
Udio u spomenutoj materijalnoj šteti izbjegavanja carine iznosi preko 9,4 milijuna kuna, dok je od nelegalne trgovine ceh oko 2,3 milijuna kuna. Ipak, kad se promatra po visini ukupne materijalne štete od preko 45,3 milijuna kuna razmjerno najveći udio štete odnosi se na »trgovačko« nedjelo povrede žiga prema čl. 288. KZ, pojednostavljeno rečeno, prodaju spomenutih krivotvorenih »krpica« po štandovima, ispod tezge ili jednostavno, preko interneta i društvenih mreža, što je danas uobičajen kanal preprodaje lažirane robe. Lani je evidentirano 15.729.580,00 kuna štete od takvog crnog biznisa. Nedavno smo na našim stranicama izvijestili o dosjetljivoj 27-godišnjoj »poduzetnici« koja je u proteklih pet godina s kompanjonom na području Primorsko-goranske županije »digla« gotovo dva milijuna kuna prodajom »original« tenisica poznatih brendova poput »Adidas«, »Nike«, »Converse« i sl. Računa se da su prodali najmanje 6000 paketa s jednim ili više pari krivotvorenih tenisica razvivši preko internet profila zavidnu mrežu ilegalne prodaje. Goranskom paru istražitelji su pronašli i oduzeli nekoliko stotina pari lažnjaka. U pitanju su vrtoglavi iznosi ilegalne zarade, računica koja bi se mogla mjeriti u milijunima eura. No, to je samo ilustrativni primjer pojedinačnog šverca, kap u moru švercerskih hobotnica koje pustoše zemljama ojađenih nacionalnih gospodarstva bivše Jugoslavije i ostavljaju štetu koja se mjeri u više milijarda eura.
