ZAGREB – Najveći izazov pred hrvatskim poslovnim sektorom u idućem razdoblju i dalje će ostati nedostatak radne snage, navela je Vlada u Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za razdoblje do kraja 2024. godine, dokumentu koji zapravo nudi scenarij za potpuni oporavak Hrvatske, odnosno povratak na 2019. godinu, izuzev turističkog sektora, već u 2022. godini. Nedostatak radne snage logično upućuje na povećanje plaća onih koje poslodavci uspiju angažirati, ali u istom dokumentu Vlada ističe da će »nepovoljan utjecaj na realan rast raspoloživog dohotka u čitavom tom razdoblju dolaziti od uvećane stope inflacije«.

U ovoj godini, predviđa Vlada, inflacija bi trebala biti dva posto, očekuje se rast cijena hrane i pića, a već u lipnju ove godine, pokazuju i statistički podaci, građani Hrvatske više su morali odvojiti za kupnju sira, mlijeka, masti, kruha, iako prosječna cijena u cijeloj košarici hrane u indeksu potrošačkih cijena nije rasla. Lani je, u pandemijskoj godini, inflacija bila 0,1 posto, a prosječna stopa u petogodišnjem razdoblju prije toga 0,3 posto. Iako stope od oko dva posto do najviše 2,3 posto u 2024. godini, koliko Vlada predviđa u svojim Smjernicama, nisu zasad alarmantne znatno su veće od prosjeka u prethodnom petogodišnjem razdoblju. Osim što će inflacija sama po sebi smanjiti raspoloživi dohodak građana, možda još jači udar na džepove građana, posebice onih koji imaju kredite, dogodit će se ako inflacija natjera banke na povećanje kamata, kako novac koji posuđuju građanima ne bi gubio vrijednost. Zasad vrijednost gubi novac koji građani drže u bankama, odnosno stopa inflacije je višestruko veća od kamata koje banke nude na depozite.

Političke odluke

Međutim, u Hrvatskoj udruzi banaka (HUB) vjeruju da »prolazno ubrzanje inflacije ne bi trebalo dovesti do naglog povećanja kamatnih stopa«, te dodaju da »kamatne stope prije svega zavise o kamatnim stopama u europodručju, a one pak zavise o monetarnoj politici Europske središnje banke koja prema trenutačnim najavama do daljnjega ostaje nepromijenjena.«

– Većina procjena inflacije u ovom trenutku ukazuje na prolazno ubrzanje inflacije iznad praga od 2 posto. Taj rast je prije svega uzrokovan oporavkom nakon kratkotrajne pandemijske recesije (u kojoj se sredinom prošle godine pojavila deflacija). Cijene nafte su porasle, ali su se proteklih mjeseci stabilizirale te će i većina drugih cijena slijediti isti obrazac s vremenskim pomakom od nekoliko mjeseci. Stoga će se i ukupna stopa inflacije vjerojatno normalizirati potkraj ove i u sljedećoj godini, napominju iz HUB-a. Dakle, u udruzi banaka procjenjuju da se rast cijena neće oteti kontroli, a kamate, kako su i sami istaknuli, ionako ovise o odlukama ECD-a, koje su zapravo dobrim dijelom političke odluke.

No, Vlada u svojim Smjernicama ističe da je njihov scenarij, kojeg se očito drže i u HUB-u, izložen snažnim rizicima, među kojima dominiraju oni negativni. Rasplet je prvenstveno ovisan o epidemiološkoj situaciji, cijepljenosti stanovništva i eventualnoj pojavi novih sojeva.

Investicijska klima

– Posljedice COVID-19 recesije na svjetska gospodarstva mogle biti bi biti dublje i dugotrajnije od očekivanih. Ovo se odnosi kako na tržišta roba i usluga, tako i na tržišta rada, gdje i dalje nije izvjesno kakav će biti krajnji učinak udara COVID-19 krize na kretanje radne snage u uslužnim djelatnostima. Trenutno prisutni poremećaji u globalnim lancima opskrbe, ukoliko budu trajnijeg karaktera, mogli bi dovesti do izraženijeg povećanja inflacije, a pogotovo uz trenutačni volumen i dinamiku monetizacije dugova, upozorava Vlada u svom dokumentu.

Dakle, ne stabiliziraju li se lanci opskrbe, koji su i dalje pod pritiskom pridržavanja epidemioloških mjera, to bi moglo pogurati inflaciju i iznad projiciranih dva posto godišnje, a onda to znači da će građani raspolagati s još manje novca, a pitanje je bi li i nakon toga samo administrativnim odlukama bilo moguće držati kamate na sadašnjim razinama.

Da će cijene zaduživanja morati rasti, daje naslutiti i Vlada u svojoj procjeni da će u srednjoročnom razdoblju, dakle u nekoliko sljedećih godina Hrvatska imati bolju investicijsku klimu, među ostalima i zahvaljujući zadržavanju povoljnih inozemnih uvjeta financiranja, kao i kreditnog rejtinga zemlje. No, osim nedostatka radne snage na poslovanje će utjecati, navodi Vlada, i to što bi »dugoročno zaduživanje ipak moglo postati nešto skuplje«. Ako kamate postanu veće za poduzeća, teško će tu sudbinu izbjeći i građani.