Velike poplave zahvatile su dijelove srednje Europe, poginulo je najmanje 17 ljudi, evakuirane su tisuće, a za nekima se još uvijek traga.

Elizabeta Kos, ravnateljica Uprave vodnog gospodarstva i zaštite mora u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije, najavila je u emisiji Otvoreno HRT-a kako se na ulazu u Hrvatsku očekuje vodostaj Dunava od 750 centimetara.

“Gledali smo prognostičke modele i stanje u susjednim zemljama. Hrvatska je u povoljnijem položaju, nego Češka, Poljska, Rumunjska i Austrija. Prvenstveno, jer trenutno protok na našim rijekama nije toliko velik, pogotovo na unutarnjim vodama, Muri i Dravi. Što se tiče Dunava, očekuju se visoki vodostaji te nadolazeći vodni val 21. rujna u Budimpešti, bit će jedan pet povijesnih vodnih valova. Očekuje se da bi bio na +850 centimetara u Budimpešti, a u Hrvatsku će ući 25. rujna na Batini. Očekujemo vodostaj od 750 centimetara”, kazala je Kos.

To je za metar više, nego što je bilo u lipnju.

“Takvi vodostaji su povijesni. Zadnji put su se događali 2013. godine. Stručne službe Hrvatskih voda obilaze hidrotehničke građevine, punimo vreće s pijeskom i pripremamo se za ono što dolazi. Od srijede počinju sastanci stožera kako bi koordinirali ljude na terenu”, dodala je Kos.

Dvije faze

Akademik Mirko Orlić, oceanograf s Geofizičkog odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, ustvrdio je kako je do ovakvih poplava došlo zbog kombinacije klimatskih promjena i prirodnih pojava.

“Ako bih morao ukratko reći, dijelom je prirodno, a dijelom antropogeno. U ovoj pojavi vidim dvije faze. Prva je trajala tjednima, mjesecima: visoke temperature zraka i mora. To je situacija u kojoj imate veliko isparavanje. Atmosfera može primiti puno vlage. Dijelom se to događalo zbog antropogenog zagrijavanja, a onda je došao i El Nino. Druga faza je stvaranje ciklone, ciklogeneza, arktički zrak je došao sa sjevera na toplu podlogu, primio još vlage i imate duboku ciklonu. Da nije bilo antropogenih klimatskih promjena, ciklona bi se isto dogodila, ali ne bi bilo toliko oborina, zaključio je Orlić, piše HRT.

‘Dogodila se katastrofa’

I meteorolog Dnevnika Nove TV Darijo Brzoja komentirao je nevrijeme koje je zahvatilo dio Europe i u nekim državama izazvalo katastrofalne poplave.

“Riječ je o izuzetno rijetkom događaju. Kad smo prošle nedjelje najavili veliku promjenu vremena i zahladnjenje, najavili smo i mogućnost velike količine kiše. U tom trenutku nismo mogli ni sanjati da će se dogoditi ovakva katastrofa. Znamo da topao zrak može upiti više vlage. Kad je ta hladnoća došla, ona je tu vlagu počela kondenzirati i velika količina vlage se pretvorila u kišu i dogodila se katastrofa”, pojasnio je Brzoja.

U Hrvatskoj je fokus na Dunavu.

“Dunav raste i rast će cijeli tjedan s vrhuncem za vikend, a možda i nakon vikenda. To se sporo događa jer sva ta voda treba proteći kroz Dunav i doći do naših krajeva. Očekujemo da će Dunav rasti idućih sedam dana, ali nadamo se najboljem”, zaključio je Brzoja.