Nepalaca koji rade na hrvatskim gradilištima, u trgovinama ili tvornicama te brojnim uslužnim djelatnostima u prvih šest mjeseci ove godine više je za čak 83 posto u odnosu na isto vrijeme prošle godine, a broj radnika koji dolaze iz Indije se udvostručio, pa je teško zamisliti da će u budućnosti pojedine gospodarske djelatnosti funkcionirati bez radnika iz tih zemalja.

Tako barem pokazuju podaci Ministarstva unutarnjih poslova o izdanim radnim dozvolama i dozvolama boravka radnicima koji dolaze izvan Europske unije, Lihtenštajna, Norveške, Islanda i Švicarske. Jesu li svi ti radnici doista u Hrvatskoj ili je radna dozvola služila za ulazak u EU, nitko u Hrvatskoj sa sigurnošću ne zna.

Bivša Jugoslavija

U prvih šest mjeseci ove godine izdano je 91.599 dozvola za rad i boravak, dok su lani u isto vrijeme, prema odgovoru koji smo tada dobili iz MUP-a, bile 65.393 dozvole za boravak i rad. To znači da je broj radnika iz trećih zemlja porastao za 40 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U prvom polugodištu ove godine izdano je više radnih dozvola strancima nego što ih je Hrvatska izdala i u jednoj cijeloj godini, osim prošle.

Najviše stranih radnika dolazi iz susjedne Bosne i Hercegovine i njih 21.745 imalo je radnu dozvolu krajem lipnja, što je 1.404 više nego lani. Slijedi Srbija iz koje je krajem lipnja u Hrvatskoj radilo 14.606 radnika, oko tri tisuće više nego lani.

Tako je ove godine iz te države u Hrvatsku stiglo gotovo 26 posto više radnika. Više je radnika i iz ostalih država nastalih raspadom bivše Jugoslavije, poput Kosova i Sjeverne Makedonije. Ipak, posebno brzo raste broj radnika koji dolaze iz Nepala i Indije i kako stvari stoje, hrvatski će poslodavci, nakon što se ispraznio bazen radnika iz susjednih zemalja jer su i njima sve više otvorena vrata EU-a, posezati za radnicima iz Azije.

Ako je u prvim godinama vlast i iznenadio toliki broj radnika iz tih dviju azijskih zemalja, a tomu treba dodati i sve veći broj radnika koji dolaze iz Bangladeša i Filipina, ipak će morati osmisliti plan za njihovu integraciju i više se potruditi da poslodavci, kad su njihova prava u pitanju, poštuju zakon.

Vrijedni umirovljenici

Nepalci su u Hrvatskoj krajem lipnja imali 11.523 radne dozvole, što je 5.228 ili 83 posto više nego lani u isto vrijeme. Radnika iz Indije bilo je krajem lipnja 6.589, odnosno dvostruko ih je više nego lani. Između Nepala i Indije na četvrtom se mjestu po broju radnika u Hrvatskoj smjestila Sjeverna Makedonija za čije je državljane izdano 8.708 radnih dozvola i to je za dvije tisuće, odnosno za trećinu više nego lani.

Od početka godine do kraja lipnja izdane su i 5.024 dozvole za Filipince i 3.975 radnih dozvola za državljane Bangladeša. To znači da je za radnike iz četiri azijske zemlje, Nepala, Indije, Filipina i Bangladeša, izdano ukupno 27.111 radnih dozvola i čak 30 posto svih stranih radnika u Hrvatskoj dolazi iz tih država.

Na rad stranaca najviše se među svim djelatnostima oslanja graditeljstvo u kojem su u prvih šest mjeseci ove godine izdane 33.043 radne dozvole, što znači da je više od 36 posto svih stranaca koji rade u Hrvatskoj zaposleno u toj djelatnosti. Slijedi turizam i ugostiteljstvo za koje je izdano 32.090 radnih dozvola. U graditeljstvu, turizmu i industriji izdano je ukupno čak 71 posto svih radnih dozvola u Hrvatskoj i te dvije grane sasvim sigurno ne bi mogle organizirati svoje poslovanje bez stranaca.

Daleko iza ove dvije grane je po broju stranaca industrija u kojoj je zaposleno više od deset tisuća radnika i promet u kojem je izdano 4.727 radnih dozvola. U trgovini je izdano dvije i pol tisuće radnih dozvola, a ta grana je prva po zapošljavanju umirovljenika i očito tako zasad nadomješta nedostatak radnika.