Turizam

U Hrvatskoj manje dolazaka turista, šef HTZ-a poručuje: “Sezona nije podbacila”

Alenka Juričić Bukarica

Foto Nikola Blagojević

Foto Nikola Blagojević

Javnost mora znati da nam turizam na godišnjoj razini raste po određenoj stopi koja je pozitivna, kaže direktor HTZ-a Kristjan Staničić



Hrvatsku je u srpnju posjetilo oko 4,67 milijuna gostiju, odnosno tri posto manje nego lani, a ostvareno je oko 29,45 milijuna noćenja, što predstavlja izjednačenje rezultata sa srpnjem 2023. Pokazuju to novi podaci iz sustava eVisitor Hrvatske turističke zajednice prema kojima je u dosadašnjem dijelu kolovoza u Hrvatskoj zabilježeno 842,3 tisuće dolazaka turista, što u odnosu na lani predstavlja rast od 6 posto u dolascima u odnosu na kolovoz 2023.


U Hrvatskoj turističkoj zajednici navode i da je od siječnja do srpnja Hrvatsku posjetilo 11,93 milijuna gostiju ili 3 posto više, a istovremeno je zabilježeno 57,66 milijuna noćenja ili jedan posto više.


Od toga je na Jadranu ostvareno 54,7 milijuna noćenja, što je 1 posto više nego lani, na kontinentu je ostvareno 1,5 milijuna noćenja, što predstavlja rast od 6 posto, dok je tijekom prvih sedam mjeseci u gradu Zagrebu ostvareno 1,4 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje lani predstavlja rast od 6 posto.


Velik skok Poljske




– Kad promatramo realizirana noćenja po vrstama smještajnih objekata tijekom prvih sedam mjeseci, najviše je noćenja ostvareno u objektima u domaćinstvu, i to 20,7 milijuna noćenja, hotelima 14 milijuna noćenja te kampovima 11,3 milijuna noćenja. U nekomercijalni smještaj u Hrvatskoj je od siječnja do srpnja došlo 313 tisuća gostiju koji su ostvarili 5,5 milijuna noćenja, navode u HTZ-u.



Gledano prema tržištima, tijekom prvih sedam mjeseci najviše su noćenja ostvarili gosti s tržišta Njemačke, i to 10,5 milijuna noćenja. Najjače emitivno tržište u prvih je sedam mjeseci tako u padu broja noćenja od osam posto. Zanimljivo je da su na drugom mjestu domaći gosti s oko 1,7 milijuna dolazaka ili pet posto više te 6,9 milijuna noćenja, što je otprilike na lanjskoj razini. Na trećem mjestu je Slovenija s ostvarenih 6,4 milijuna noćenja što je rast od tri posto, dok se s austrijskog tržišta, s kojeg je ostvaren promet od 4,5 milijuna noćenja, bilježi pad od 1,5 posto. Velik skok je ove godine imala Poljska iz koje je stiglo oko 670.000 gostiju i ostvareno 3,9 milijuna noćenja, što je za čak 10 posto bolji rezultat nego lani. Slijedi Češka koja je, pak, u padu od sedam posto u noćenjima te je s ovog tržišta ostvareno blizu tri milijuna noćenja. Na sedmom je mjestu Velika Britanija s nešto više od dva milijuna noćenja i rastom od osam posto. Rast se bilježi i kod Mađarske za 7 posto, SAD-a…


Rast kapaciteta


Kristjan Staničić, direktor HTZ-a, komentirajući nove brojke kazao je kako vezano za srpanj nema govora ni o kakvom podbačaju.


– Po dolascima smo na minus 3 posto u odnosu na lanjski srpanj te smo na izjednačenju rezultata noćenja u odnosu na srpanj 2023. To su vrlo dobri rezultati, u skladu s našim očekivanjima. Riječ je o uobičajenoj turističkoj godini, sa svojim uobičajenim oscilacijama i trendovima. Od 17. srpnja, baš kao i lani, u Hrvatskoj na dnevnoj bazi boravi više od milijun gostiju, tako je i danas kada u zemlji boravi 1.008.500 gostiju. Dojma sam da se »slabija sezona« najčešće potencira kad dio smještajnih objekata ostvaruje slabiju popunjenost. Međutim, takav pristup nije posve točan i javnost mora znati da nam turizam na godišnjoj razini raste po određenoj stopi, koja je pozitivna. No usporedo s time, i to svake godine, bilježimo još veću stopu rasta novih kapaciteta, posebice u obiteljskom smještaju, komentirao je Staničić, dodajući da u Hrvatskoj samo u ovoj godini u tom segmentu u odnosu na lani imamo više od 22 tisuće novih kreveta u komercijalnom dijelu, ali i 27 tisuća novih u nekomercijalnom smještaju.


– Ukupno je to 49.000 novih kreveta u obiteljskom smještaju i dugoročno je ovakav rast apsolutno neodrživ, istaknuo je direktor HTZ-a.


Istaknuo je i da je predsezona bila izvrsna, kao i da je najveći dio promotivnih aktivnosti nacionalnog TZ-a usmjeren na pred i posezonu jer u tim mjesecima ima prostora za rast turističkog prometa.


– Posezona bi po najavama trebala biti jako dobra i to je ono što nas najviše zanima, rast prometa u pred i posezoni. U skladu s tim, do kraja godine očekujemo rast turističkog prometa po stopi od 2 do 5 posto, a kad su u pitanju prihodi, i po nešto većoj stopi. No, pričekajmo kraj godine, idemo dan po dan pa ćemo na kraju ocjenjivati uspješnost, zaključio je Staničić.


A. J. BUKARICA