Virus se najčešće širi malenim mušicama Culicoides paraensis, no mogu ga prenijeti i komarci / Foto GLAS SLAVONIJE
U Hrvatskoj nije zabilježen ni jedan slučaj zaraze. Većina slučajeva importiranih u Europu zabilježena je kod putnika koji su boravili na Kubi, iako je generalno veći broj zaraženih u Brazilu, navodi epidemiologinja HZJZ-a Iva Pem Novosel
povezane vijesti
U Europi je ove godine prvi put zabilježeno 19 slučajeva zaraze Oropouche virusom koji prenose komarci, a nekad je bio ograničen na područje Južne Amerike, odnosno Amazonije. Riječ je o virusu koji se prenosi ugrizom komarca i drugih insekata, a od kraja 2023. godine počeo se širiti na oba američka kontinenta. Od 1. kolovoza zabilježeno je u svijetu više od 8.000 slučajeva bolesti koju još zovu i »groznicom ljenjivaca« jer su od nje u početku obolijevale upravo ove životinje. Većina zaraza zabilježena je u Južnoj Americi, ali su se infekcije pojavile i u SAD-u i Europi.
Zbog naglog porasta broja zaraženih američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) izdao je zdravstveno upozorenje liječnicima u SAD-u, a europski Centar za kontrolu bolesti (ECDC) dodijelio je ovoj zarazi status srednjeg rizika za putnike koji odlaze u zemlje s većim brojem zaraženih. Prvi slučajevi virusa u Europi otkriveni su u lipnju i srpnju ove godine, i to kod putnika koji su se zarazili tijekom boravka u Brazilu i na Kubi. Upravo je u tim zemljama i najveći broj slučajeva zaraze Oropouche virusom.
»Uvezeni« zaraženi
U Europi je, kažu u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ), riječ isključivo o importiranim slučajevima zaraze, što znači da komarci na tlu Europe, barem zasad, nisu prijenosnici ovog virusa. U Hrvatskoj nije zabilježen niti jedan slučaj zaraze.
– Većina slučajeva importiranih u Europu zabilježena je kod putnika koji su boravili na Kubi, iako je generalno veći broj zaraženih u Brazilu, navodi epidemiologinja HZJZ-a Iva Pem Novosel. Zato se putnicima koji odlaze u ta područja preporučuju osnovne mjere preventivne zaštite, a to je nanošenje repelenata i nošenje odjeće koja štiti od komaraca i drugih insekata.
Nije zabilježen izravan prijenos s čovjeka na čovjeka
Oropouche virus je endemičan za regiju Amazone u Južnoj Americi, a širi se putem ugriza insekta. Najčešće se širi malenim mušicama Culicoides paraensis, kojih ima u izobilju na velikom području Amerike. No, mogu ga prenijeti i komarci Culex quinquefasciatus i Ochlerotatus serratus koje nalazimo u tropskim i suptropskim regijama. Za sada nije zabilježen izravan prijenos s čovjeka na čovjeka. Virus se, jednom kad uđe u krvotok, može brzo proširiti po cijelom tijelu. Prema dosadašnjim saznanjima, posebno se nakuplja u mozgu i jetri. Nazvan je po selu u kojem je zabilježen prvi slučaj zaraze. Naime, izoliran je prvi put 1955. godine, iz krvi zaraženog šumskog radnika u naselju Vega de Oropouche u Trinidadu i Tobagu. |
Za razliku od bolesti koje su na naše područje stigle iz tropskih krajeva – denga groznica ili chikungunya, nošene novim vrstama komaraca koji su se ovdje udomaćili, ovaj virus prenosi se isljučivo vektorima kojih na tlu Europe nema, ističe epidemiologinja.
Do sada je zabilježeno ukupno pola milijuna slučajeva zaraze, no stvarni broj je vjerojatno veći jer su simptomi nespecifični i podsjećaju na mnoge druge bolesti praćene temperaturom. Znanstvenici su otkrili da je došlo do promjene u genetskom kodu virusa, zbog čega se efikasnije razmnožava u stanicama zaraženih, a to mu omogućuje lakše širenje i izazivanje težih oblika bolesti. Tako su u Brazilu zabilježena dva smrtna slučaja kod mladih žena, a istražuje se je li smrt sredovječnog muškarca također posljedica zaraze ovim virusom. U nekoliko slučajeva kod zaraženih trudnica došlo je do smrti nerođenog djeteta ili problema s razvojem mozga bebe.
Nespecifični simptomi
Virus uzrokuje simptome slične gripi: visoku temperaturu, glavobolju, bolove u mišićima, mučninu i povraćanje. U teškim slučajevima može izazvati meningitis. Simptomi obično počinju tri do deset dana nakon ugriza i traju od tri do šest dana. Mogu se ponovo javiti nekoliko dana ili tjedana nakon preboljenja. Još uvijek nije jasno što uzrokuje ove recidive, odnosno radi li se o istoj infekciji ili su se oboljeli ponovno zarazili.
– To su uglavnom nespecifični simptomi, a komplikacije su moguće u vrlo, vrlo rijetkim slučajevima, ističe Pem Novosel. Virus zbog toga predstavlja minimalnu prijetnju. Prema procjeni ECDC-a, koji je u prvoj polovini kolovoza izdao dokument o procjeni rizika, opasnost od ove bolesti je sličan onome kod većine takvih bolesti iz tropskih krajeva, zapravo se odnosi samo na putnike koji idu u te krajeve, a procijenjen je kao srednjeg intenziteta, prenosi epidemiologinja.
