Ne samo da je u Hrvatskoj sve više samačkih kućanstava, nego su po popisu iz 2021. postala i najbrojnija – ima ih gotovo 400 tisuća (točnije 399.075) što je gotovo trećina, odnosno 27,8 posto svih kućanstava u Hrvatskoj.

Posebno pri tom zabrinjava činjenica da kućanstva sa samo jednim članom nisu karakteristika isključivo ruralnih i zabačenih područja nego su takva kućanstva najbrojnija upravo u četriri najveća grada, među kojima prednjači Rijeka s više od trećine samačkih kućanstava (34,2 posto), a slijede je Zagreb i Osijek s 31 posto i Split s 26,34 posto kućanstava sa samo jednim članom.

Od zadnjeg popisa stanovništva 2021. broj samačkih kućanstava u Hrvatskoj povećao se za 26 tisuća, dok je istodobno ukupan broj privatnih kućanstava pao za 84 tisuće. U Državnom zavodu za statistiku navode da od 1953. godine broj kućanstava s troje i više članova konstantno pada, a broj samačkih kućanstava kao i onih s dva člana raste. Tako je samačkih kućanstava u ukupnom broju kućanstava 1953. bilo 14,1 posto, a u 2021. njihov je udio porastao na 27,8 posto, dok je, primjerice, tročlanih kućanstava 1953. bilo 18,8 posto, a 2021. 17,9 posto.

Samohrani roditelji

Od ukupno milijun i 433 tisuća i 445 kućanstava u Hrvatskoj većina su obiteljska kućanstva, odnosno kućanstva u kojima živi barem jedna obitelj, no i njihov se udio s godinama smanjuje. Tako je, na primjer 1981. udio obiteljskih kućanstava iznosio 82,2 posto, a 2021. pao je na 70,4 posto. Istodobno je udio samačkih kućanstava narastao sa 16 na 27,8 posto, podaci su DZS-a iz kojeg navode da podaci prijašnjih popisa pokazuju stalni pad udjela obitelji ”par s djecom” u ukupnom broju obitelji. Primjerice, udio tih obitelji 1971. bio je 63,8 posto, a 2021. pao je ispod 50 posto, na 49,7 posto. Istodobno raste udio obitelji tipa ”par bez djece” i ”majka s djecom” odnosno ”otac s djecom” – obitelji koje čine samohrana majka s djecom ima 178.851, a obitelji sa samohranim očevima 39.347., dok je izvanbračnih parova s djecom gotovo 34 tisuće

U obiteljima s djecom više od polovice, odnosno 52,5 posto, čine obitelji s jednim djetetom, 35,1 posto obitelji je s dvoje djece, 9,8 posto obitelji je s troje djece, 1,9 posto obitelji s četvero djece te 0,7 posto obitelji s petero i više djece. Najveći udio obitelji s petero i više djece je u Međimurskoj županiji (2 posto) i Bjelovarsko-bilogorskoj (1,3 posto), a najveći udio obitelji s jednim djetetom u Primorsko-goranskoj (60,4 posto) te Istarskoj županiji (57,3 posto).

Manje brakova

Promatraju li se podaci prema vrsti zajednice u kojoj osoba živi, bez obzira na njezino zakonsko bračno stanje, od ukupnog broja stanovnika starih 15 i više godina u bračnoj ih zajednici živi 49,30 posto, u izvanbračnoj zajednici 4,05 posto, u životnom partnerstvu s osobom istog spola 0,01 posto, u neformalnome životnom partnerstvu s osobom istog spola 0,03 posto, a čak 46,61 posto stanovnika ne živi ni u jednoj vrsti zajednice, navode u DZS-u. Pritom raste broj neoženjenih muškaraca, a istodobno se smanjuje broj oženjenih kojih je prema zadnjem popisu stanovništva 55,2 posto, a isti je trend kod žena.

U Hrvatskoj prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku 63.287 obitelji živi u podstanarstvu, odnosno ukupno 141.604 ljudi, dok je zaštićenih najmoprimaca više od 33 i pol tisuće, a raspoređeni su u 13.763 kućanstva.

U Hrvatskoj je ukupno milijun 433 tisuća 445 naseljenih stanova, od čega milijun 406 tisuća u vlasništvu fizičkih osoba, a broj izgrađenih stanova kontinuirano je rastao još od 1919., kada ih je bilo nešto manje od 59 tisuća pa sve do kraja 70-ih kad smo brojali ukupno 275.104 izgrađenih stanova. U 80-ima slijedi pad po broju izgrađenih stanova na 237.654, a još veći tijekom 90-ih kada je izgrađeno 151 i pol tisuća stanova. Od 2011. izgrađeno je 10.374 stana.