ZAGREB – Svatko tko vodi općinu do tisuću stanovnika u Hrvatskoj trebao bi dvaput razmisliti hoće li ubuduće i dalje misliti samo o svojoj fotelji, ili pak osigurati bolje uvjete za razvoj svog mjesta spajanjem s drugim sličnim općinama, ili pak većim samoupravama u svom susjedstvu.

Vlada je, naime jučer, donijela odluku o kriterijima za dodjelu pomoći na ime poticaja za dobrovoljno funkcionalno, odnosno stvarno spajanje jedinica lokalne samouprave, a iza te birokratske formulacije krije se dugoročna reforma koja će malim nefunkcionalnim općinama dati veliku financijsku motivaciju da se ukinu – i to samoinicijativno i dobrovoljno.

Dva modela

U Vladi u reformu kreću kroz dva paralelna modela – nude poticaje onima koji se odluče funkcionalno spojiti, dakle spojiti primjerice svoje turističke zajednice kao što su recimo upravo učinile Klana i Kastav, ili komunalna društva kao što su primjerice spojeni komunalci Crikvenice i Općine Vinodolske, ili raditi zajedno na nekim kapitalnim projektima. No, također, još veće poticaje nude onim nefunkcionalnim općinama koje se odluče u potpunosti, dakle i teritorijalno spojiti s drugim jedinicama jer njima će država otplatiti sve dugove koje imaju, ali i sve kredite koje su podigli, a nisu ih u stanju servisirati.

Rezultat bi do 2025. godine, dakle do narednih lokalnih izbora, trebao biti znatno smanjenje broja najmanjih općina, a poznato je da u Hrvatskoj ima i općina koje imaju svega stotinjak stanovnika, poput recimo Općine Civljane pored Kijeva. Veće jedinice zasad nisu u fokusu, jer one obično i jesu funkcionalne, pa se ova odluka praktički ne odnosi ni na jednu lokalnu jedinicu veću od pet tisuća stanovnika.

O svemu je jučer na sjednici Vlade govorio novi ministar financija Marko Primorac koji je detaljno objasnio o čemu se radi. Tako će oni koji se žele funkcionalno spajati to moći učiniti kroz zajedničkog službenika, zajedničku službu, zajednički upravni odjel ili zajedničko komunalno, odnosno trgovačko poduzeće. Država će tu izravno sufinancirati plaće za te službenike, kao i njihove materijalne troškove. Ako bi dvije male općine zajedno osnovale jedan upravni odjel, država će plaćati sve troškove za pet zaposlenih. Pritom se naročito motivira najmanje općine – onima do tisuću stanovnika država će pokrivati 75 posto svih troškova (dakle i ako premaše pet zaposlenih), a onima iznad tisuću stanovnika 50 posto troškova, rekao je Primorac.

Ako bi više općina zajedno osnivalo komunalno poduzeće ili novu ustanovu, država će također, ovisno o veličini općine i broju stanovnika, pokrivati do 25 posto tog troška, a maksimalno do 500.000 kuna.

Velikodušan paket

Ministar Primorac ističe da se pomoći uglavnom odnose na financiranje zaposlenih koji će obavljati te funkcije, što u prijevodu znači da se samoupravi šalje poruka da ova reforma neće zadirati u broj ljudi u administraciji, nego je cilj bolje funkcioniranje, a to je svakako »osigurač« kojim Vlada namjerava dobiti podršku i na terenu, od same samouprave, za ove promjene.

Primorac ističe da je paket mjera države za ono što naziva »stvarno spajanje« zaista velikodušan, i odnosi se na davanje pomoći za podmirivanje dospjelih nepodmirenih obveza i kreditnih i financijskih obveza do dana 30. lipnja 2022. godine. Tu je i dodatna pomoć u vidu tekućih i kapitalnih transfera i pomoći u iznosu jednakom dvostrukom iznosu koji je manja lokalna jedinica koja se pripaja dobivala u okviru programa fiskalnog izravnanja, te kapitalna pomoć od 7,5 milijuna kuna.

U prijevodu, država će biti spremna za općinu koja se spaja platiti sve njene dospjele obaveze i podmiriti sam trošak spajanja, potom osigurati kapitalnu pomoć takvom području za razdoblje od čak 5 godina od trenutka spajanja, a na kraju i sve kredite koje takva općina ima.