Iznimno nadarena djeca ostala su uglavnom izvan fokusa sustava / Foto Pixabay
Prema prijedlogu pravilnika koji je na e-savjetovanju, timove koji će utvrđivati je li neki učenik darovit imenovat će ravnatelj, a ako se darovitost utvrdi, za njega bi se trebao izrađivati individualizirani kurikulum te bi trebao imati mentora
povezane vijesti
U škole se uvodi tim za darovite, tim stručnjaka koji će utvrđivati je li neki učenik darovit u nekom području, za njega će izrađivati indiviualizirani kurikulum, pružati mu stručnu pomoć… Ako se za dijete utvrdi da je darovito, radit će prema posebnim kurikulumima, imat će na raspolaganju mentora, a uz to i mogućnost bržeg završavanja škole, šireg sudjelovanja u izvanškolskim aktivnostima na nacionalnoj i međunarodnoj razini, potporu u izboru zanimanja i karijere…
Postupak ocjenjivanja
Novosti su to iz Nacrta prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika, koji se nalazi na e-savjetovanju, a uređuje odgoj i obrazovanje darovite djece i učenika od trenutka uočavanja darovitosti, poticanja, praćenja i vrednovanja darovite djece, pa do akceleracije i završavanja odgojno-obrazovne ustanove u kraćem roku. Darovita djeca desetljećima su zapostavljana u našem obrazovnom sustavu, a ovaj pravilnik trebao bi urediti sustav u kojem će ona biti na vrijeme prepoznata, njihova darovitost poticana, i gdje će im biti omogućen razvoj u skladu s njihovim sposobnostima.
U Timu za darovite koji imenuje ravnatelj škole, osim njega će sjediti psiholog, pedagog, učitelji razredne i predmetne nastave, a po potrebi i logoped, edukacijski rehabilitator ili socijalni pedagog, knjižničar i vanjski stručnjaci. Ako škola nema psihologa, što je kod nas čest slučaj, ravnatelj će morati angažirati psihologa iz druge ustanove. U proces podrške bit će uključeni i učenikovi roditelji.
U postupku utvrđivanja darovitosti, prema novom pravilniku, koriste se psihologijski testovi općih i specifičnih sposobnosti, instrumenti za ispitivanje kreativnosti i osobina ličnosti, instrumenti za mjerenje postignuća, intervjui, skale procjena te skale za samoprocjenu darovitosti. Na temelju mišljenja i prijedloga Tima za darovite, odluku o utvrđenoj darovitosti učenika donosi ravnatelj. Tijekom osnovnoškolskog obrazovanja, takav učenik može dvaput završiti dva razreda u jednoj školskoj godini ako se utvrdi da mu je razina znanja jednaka ili viša od razine znanja u godinu dana starijem razredu.
Darovitost, što je to?
Prema definiciji iz prijedloga novog Pravilnika »darovitost je sklop osobina, iznadprosječnih općih ili specifičnih sposobnosti, visokoga stupnja kreativnosti i motivacije koji darovitima omogućava razvijanje izvrsnih kompetencija i dosljedno postizanje izrazito iznadprosječnih postignuća i/ili uradaka u jednome ili više područja: jezično-komunikacijskom, matematičkom, prirodoslovnom, tehničkom i informatičkom, društveno-humanističkom, umjetničkom te tjelesnom i zdravstvenom.« Definiran je i pojam darovitog djeteta/učenika te se navodi da je to ono »dijete/učenik u kojega su utvrđene iznadprosječne opće intelektualne sposobnosti i/ili specifične sposobnosti, visok stupanj kreativnosti i motivacije te dosljedno postizanje izrazito iznadprosječnih postignuća i/ili uradaka u jednom ili više odgojno-obrazovnih područja.« Na ovaj dio Pravilnika stiglo je nekoliko komentara, te se ukazuje na manjkavost definicija. Jedna od zamjerki je da je definicija samo prepisana iz starog pravilnika, zamjera se i to što što se spominju samo oni kod kojih je »utvrđena« iznadprosječnost, čime se zanemaruje one potencijalno darovite. Jedan od prijedloga je i da se okupe stručnjaci koji će predložiti definiciju darovitosti »u skladu s potrebama darovitih učenika i mogućnostima identifikacije unutar našeg jezičnog područja.« |
Prve kritike
Novi je pravilnik izazvao zanimanje javnosti, a i prve kritike iz samog sustava. Tako, na primjer, učitelji se pitaju zašto darovitost djece ne utvrđuju povjerenstva u upravnim odjelima osnivača škola, koja su za to stručna.
– Većina škola nema potrebne stručnjake, a djelatnici su već preopterećeni mnogim dodatnim obvezama te će Tim za darovite ravnatelj teško osnovati. Ako mora angažirati psihologa iz druge ustanove, kad sam u školi nema psihologa, treba definirati ustanovu iz koje će se angažirati psiholog – je li to odgojno-obrazovna ustanova ili neka druga, upozorila je Vesna Vujić iz OŠ Trpinja. Sanja Paić iz OŠ Kustošija upozorila je pak na to da postoje novi testovi za utvrđivanje darovitosti djece, no pravilnikom nije utvrđeno tko osigurava sredstva za nabavu tih testova, niti obvezu školama koliko stare testove se može upotrebljavati. S obzirom na to da su postojeći testovi zastarjeli, njima se ne može kvalitetno odrediti stupanj i područje darovitosti djeteta, upozorila je. Psiholog Bojan Klapčić upozorava pak na to da za provedbu ovog modela nisu predviđena financijska sredstva niti za stručne službe, niti za učitelje koji će odvajati vrijeme za darovite učenike.
– Dugi niz godina bio je naglasak na djeci s teškoćama, što je opravdano. Ali u populaciji učenika je i 10 do 15 posto djece koja su iznimnih sposobnosti, oni se rijetko kad dijagnosticiraju. Imate iznimnih pojedinaca s kojima treba dodatno raditi da biste imali dodatne ishode. Velika nepravda za društvo, za tu djecu i roditelje je što fokus nije na njima, a to naše društvo košta. Radi se o nekoliko postotaka BDP-a, što je prirodni rast, a mi to ne stimuliramo radom s djecom i odraslima koji su daroviti, upozorava Klapčić. Svaki uložen novčić u darovite najmanje deseterostruko se oplodi u društvu, a uz nula ulaganja ukupni učinak bit će, tvrdi, blizu ili jednak nuli.
Nema logistike
Problem je Hrvatske, dodaje, što imamo produkciju propisa i pravila, a nemamo logistiku i praćenje potreba na terenu. Da smo imali ozbiljan, promišljen pristup u razvoju darovitosti, trebali smo davno krenuti s opremanjem škola kvalitetnim mentorima i stručnim osobljem.
– Nemamo sveobuhvatan pristup u kojem bi znali da se u trećem razredu osnovne škole radi trijaža u svim školama, i da se izabire tih par postotaka darovitih, da imenujemo mentore i da ih platimo. To se neće riješiti samo od sebe, jer je sustav kompleksan i mora se graditi godinama, kaže Klapčić. Kao što županije imaju centre za odgoj i obrazovanje, tako bi morale imati i centre za odgoj i obrazovanje darovitih, da bi najbolji učitelji u zajednici asistirali toj djeci. To jamči razvoj zajednice, jer će ti najbolji, daroviti, kreativni, poduzetni, motivirani ljudi osmišljavati našu budućnost, dodaje.
– Ako se na ova pitanja ne obrati pozornost, to će završiti u ogromnoj papirologiji, velikom opterećenju prema stručnim službama u školama, u velikim očekivanjima javnosti koja se neće ispuniti, zaključuje.
Inače, u Hrvatskoj je, kada je riječ o obrazovanju darovite djece, još uvijek na snazi pravilnik iz 1991. godine, dok su smjernice za rad donesene 2022., ali nisu obvezujuće i mnoge škole niti ne znaju da postoje.
