Iza Gradske uprave i Zagrepčana je 2022. godina, obilježena političkim izazovima poput podjele više od 700 otkaza u Zagrebačkom holdingu, ali i onima koje su dotakle baš svakog građanina – novim modelom naplate i odvajanja komunalnog otpada.

Proces utvrđivanja viška radnika počeo je dopisom koji su reprezentativni sindikati u zagrebačkom komunalnom divu primili u ovo, božićno vrijeme prošle godine.

Toj ideji zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića žestoko se usprotivio dio sindikata unutar Holdinga, predvođen Samostalnim sindikatom radnika u komunalnim i srodnim djelatnostima Hrvatske (SSKH).

Unatoč djelomičnom otporu, do sada je uprava Holdinga podijelila oko 700 otkaza zaposlenicima u administrativnim i srodnim zanimanjima. Iako proces nije završen u svim podružnicama, time je dosegnut prvotni cilj gradske vlasti u rezanju Holdingove administracije.

Holding je time dugoročno uštedio 104 milijuna kuna godišnje, a jednokratno je na otpremnine potrošio oko 138 milijuna, za što se morao zadužiti. Ta računica bit će preciznija kada se okončaju sudski sporovi koje je protiv Holdinga podiglo oko 10 posto “otpisanih” radnika.

Gradska uprava je zbog toga bila na udaru oporbe, koja joj je, osim toga, zamjerila i podizanje kredita Zagrebačkog holdinga od 240 milijuna eura, kojim su se uglavnom refinancirali postojeći dugovi.

Novi sustav odvoza otpada promijenio navike građana

Ono što je najdirektnije utjecalo na svakog građanina Zagreba u prošloj godini novi je model odvajanja i naplate komunalnog otpada.

Njime je usluga od 1. listopada u startu skuplja onima koji su je prije plaćali najmanje – a to su građani u malim stanovima (garsonijerama je cijena bila oko 35 kuna fiksno). Sada se, uz fiksnih 45 kuna po kućanstvu, neovisno o veličini stana, usluga naplaćuje i kroz kupnju službenih plavih ZG vrećica u koje se isključivo mora bacati miješani komunalni otpad.

To ostavlja mogućnost da prosječno kućanstvo svoj ceh Čistoći kontrolira time koliko zapravo odvaja otpad. Primjerice, zagrebačka dogradonačelnica Danijela Dolenec otkrila je u razgovoru za Hinu da je njezino kućanstvo u prvih 40 dana od uvođenja sustava potrošilo svega tri ZG vrećice.

Koliko su građani promijenili svoje navike, pokazuju podaci da je u prva dva mjeseca na odlagalištu Jakuševec dovezeno 27 posto miješanog komunalnog otpada manje nego prije promjene.

Osim samih vrećica, odlukom su se iz centra grada maknule kante koje su do sada okupirale uglavnom nogostupe predviđene za pješake, čime je vizualni identitet centra promijenjen.

Ipak, trebat će vremena da cijeli sustav profunkcionira onako kako je zamišljen – do postavljanja podzemnih spremnika, stanovnici gradskog središta svoj miješani komunalni otpad odlažu na ulicu isključivo između 20 i 22 sata.

Sustav je izazovan i za sve koje žive u višestambenih zgradama. Oni, ukoliko ne mogu svoje spremnike držati unutar parcela u svom vlasništvu, trebaju iz vlastitog džepa platiti izgradnju tipiziranih bokseva, što je do sada učinio tek manji broj suvlasnika zgrada.

Ukidanje mjere roditelj odgojitelj čeka odluku suda

Političko-ideološka koplja lomila su se najviše zbog nastojanja gradske vlasti da ukine mjeru roditelj odgojitelj.

Njihova prvotna ideja da se naknade roditeljima odgojiteljima u iznosu od 65 posto bruto plaće u gospodarstvu u Zagrebu, smanji na tisuću kuna i skrati tako da ju mogu primati do sedme godine djeteta, umjesto do 15. kako je to bilo do sada, nije prošla na Visokom upravnom sudu.

On je tu odluku, na traženje udruga korisnika mjere, ukinuo u srpnju, netom prije nego što se naknada trebala rezati uz argumente da im treba ostaviti više vremena za prilagodbu, ali i da grad treba osigurati kompenzacijske mjere.

Nakon toga, Gradska skupština u rujnu izglasava novu, nešto drugačiju odluku – smanjenje naknade roditeljima odgojiteljima ide tek u travnju 2023. godine, i bilo bi postupnije i blaže, pa bi od 1. srpnja iznosilo 50 posto minimalne plaće.

No, i tu je konačna odluka na Visokom upravnom sudu, koji je najavio da će o njezinoj zakonitosti prosuditi najkasnije u ožujku sljedeće godine.

O tome ovisi hoće li gradska vlast uspjeti zauzdati pritisak te mjere na gradski proračun, a 2021. godine radilo se o nešto više od 512 milijuna kuna, odnosno 3,7 posto proračuna.

Konstrukcijska obnova privatnih nekretnina i dalje stoji

Osim tih izazova, u godini kada je obilježena druga obljetnica od zagrebačkog potresa, još se uvijek čeka obnova privatnih zgrada i kuća, koja je prema Zakonu o obnovi, u ingerenciji državnih tijela.

U više od dvije i pol godine, zaključno sa 16. prosincem, nije dovršena konstrukcijska obnova ni na jednoj zgradi ni obiteljskoj kući.

Radovi su započeli tek na dvije kuće i tri zgrade, prema izvješću Fonda za obnovu. Od države su bili brži sami građani, koji su završili samoobnovu na 11 obiteljskih kuća i tri zgrade.

Što se tiče nekonstrukcijske obnove, radovi traju na 13 višestambenih zgrada u Zagrebu, dok su na dvije završeni.

S druge strane, u Zagrebu je krenula obnova javnih zgrada, muzeja, bolnica, fakulteta, što u državnom, što u gradskom vlasništvu. Grad Zagreb je, primjerice, od 11 obrazovnih ustanova, dovršio cjelovitu obnovu na ukupno četiri osnovne škole i jednom učeničkom domu.

Gradska uprava ove je godine najavila neke od svojih najvećih projekata u aktualnom mandatu – gradnju knjižnice Paromlin vrijednu više od 550 milijuna kuna, najveći infrastrukturni projekt, ali i početak izgradnje Dinamovog stadiona 2024. godine.

Donijela je i investicijski proračun za sljedeću godinu težak 2,2 milijarde eura kojim planira utrostručiti infrastrukturna ulaganja u zgrade društvene namjene – uglavnom, vrtiće i škole.

No, krajem godine najavili su i lošu vijest, da će sljedeće godine građani, zbog potrebe infrastrukturnih ulaganja, plaćati 15 posto skuplju vodu.

Piše: Dubravka Grubišić