Kad bi HDZ ustrajao na opstrukciji osnivanja povjerenstva, ne bi se mogao provesti njihov dogovor sa SDP-om da se u Ustavni sud u Saboru ponovno izabere Miroslava Šeparovića i Matu Arlovića te Gorana Selanca, pa bi za manje od pola godine u Ustavnom sudu bilo samo deset članova
ZAGREB HDZ nije nimalo smekšao svoje protivljenje osnivanju istražnog povjerenstva za Agrokor. Ništa još ne ukazuje da bi Sabor, nakon ljetne stanke, ipak mogao donijeti odluku o formiranju tog tijela.
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, čovjek velikog povjerenja premijera Andreja Plenkovića, u subotnjem je intervjuu za Večernji list o SDP-ovoj inicijativi za ovo povjerenstvo iznosio jednake argumente kao HDZ-ov zastupnički klub u danima neposredno prije stanke.
»Nije najbolja atmosfera u kojoj s jedne strane državne institucije, a s druge strane najviše predstavničko tijelo vode zasebne istrage. S tim da bi saborsko povjerenstvo ostalo bez učinka u smislu konkretnih rezultata istrage u ovom trenutku«, rekao je Božinović.
Slične pozicije
Predsjednik SDP-a Davor Bernardić je HDZ-u zbog upravo ovakvog stava već postavio ultimatum: Ako nema povjerenstva, nema ni izbora troje ustavnih sudaca. Stoga je glasovanje u oba slučaja odgođeno za jesen. Ali, iz Božinovićevih se riječi ne može zaključiti da je HDZ u rujnu spreman prihvatiti ono što sredinom srpnja nije. »SDP na blokadi izbora ustavnih sudaca nije dobio ni stručne ni političke poene«, ocijenio je HDZ-ov ministar u razgovoru za Večernji list.
Pozicija SDP-a također je nepromijenjena.
Iz puno je razloga nemoguće hrvatski politički sustav uspoređivati s američkim. Ali, čelnike HDZ-a koji tvrde da bi nedopustivo bilo kad bi se paralelno s istragom koju o Agrokoru vodi Državno odvjetništvo osnovalo i saborsko povjerenstvo da bi se bavilo istom stvari, svejedno valja upozoriti da se u SAD-u upravo događa nešto vrlo slično. Naime, nekoliko odbora oba doma Kongresa već više mjeseci istražuje sve okolnosti ruskog miješanja u prošlogodišnje izbore za američkog predsjednika. Sredinom svibnja je, pak, Ministarstvo pravosuđa imenovalo posebnog tužitelja Roberta Mullera koji sada vodi odvojenu istragu o ovom slučaju. Isti ljudi svjedoče pred odborima Senata i Zastupničkog doma i razgovaraju s Mullerom i njegovim suradnicima, i jedni i drugi prikupljaju identičnu dokumentaciju. S tim da Mullerova istraga može završiti i optužnicama, a ona koje se odvija u Kongresu ne.
– Za ovu situaciju vrijedi prvi Newtonov aksiom prema kojem tijelo na koje ne djeluje nikakva sila nastavlja s jednolikim gibanjem – objasnio nam je stručno predsjednik SDP-ovog kluba Arsen Bauk.
To onda znači da će, osim ako se HDZ ipak iznenadno ne predomisli, Plenkovićeva stranka radije dovesti u pitanje svoju većinu u Ustavnom sudu nego pristati na istražno povjerenstvo za Agrokor. Osmogodišnji mandati trojici članova Ustavnog suda izabranih na prijedlog HDZ-a, predsjedniku Miroslavu Šeparoviću, kao i Mati Arloviću i Anti Palariću, već su okončani, ali im traje šestomjesečno, Ustavom omogućeno, produljenje. Taj dodatak Šeparoviću završava polovicom listopada, a Arloviću i Palariću 21. siječnja iduće godine.
Kad bi HDZ ustrajao na opstrukciji povjerenstva, ne bi se mogao provesti njihov dogovor sa SDP-om da se u Ustavni sud u Saboru ponovno izabere Šeparovića i Arlovića te Gorana Selanca, pa bi za manje od pola godine u Ustavnom sudu bilo samo deset članova. Naravno, od sredine listopada Ustavnim sudom predsjedao bi netko drugi, a ne Šeparović, kum Vladimira Šeksa. To je cijena koju je HDZ, po svemu sudeći, spreman platiti u nastojanju da spriječi istražno povjerenstvo za Agrokor.
Od deset ustavnih sudaca koji bi preostali nakon odlaska Šeparovića, Arlovića i Palarića, pet ih je kandidirao HDZ, Snježana Bagić, Branko Brkić, Mario Jelušić, Davorin Mlakar i Miroslav Šumanović, četvero SDP, Andrej Abramović, Ingrid Antičević Marinović, Josip Leko i Lovorka Kušan, a za jednog, Rajka Mlinarića, uspio se prije godinu dana izboriti HNS. U međuvremenu su, doduše, HDZ i HNS postali koalicijski partneri, ali to na Mlinarića ne mora imati nikakav utjecaj. Možda će u veljači 2018., ako HDZ ne prestane blokirati povjerenstvo za Agrokor, u Ustavnom sudu biti 6:4 za njih, ali možda i 5:5. S tim da Ustavni sud odlučuje glasovima većine članova, dakle potrebni minimum je sedam.
Pokušaj prevare
No, HDZ bi mogao i pokušati prevariti SDP i dobiti glasove socijaldemokratskih zastupnika za izbor ustavnih sudaca, a da naposljetku povjerenstvo ipak ne započne s radom. Jedna je stvar, naime, donošenje saborske odluke o osnivanju istražnog povjerenstva, a sasvim druga realizacija te odluke. Pokazalo se to itekako u listopadu 2013. godine, kad je na inicijativu SDP-a Sabor odlučio osnovati istražno povjerenstvo za utvrđivanje činjenica vezanih uz ubojstvo Stjepana Đurekovića. Premda je HDZ u to vrijeme optuživao Milanovićevu vladu da štiti udbaše, iz teško razumljivih razloga nisu podržali formiranje ovog povjerenstva. I ono je, iako je formalno osnovano, ostalo mrtvo slovo na papiru jer HDZ i njihovi oporbeni saveznici nisu htjeli predložiti svoje članove za to tijelo. Kako predsjednik istražnog povjerenstva mora biti iz redova opozicije, HDZ ga je na ovaj način blokirao.
Tako bi sada HDZ mogao glasovati za povjerenstvo za Agrokor, kako bi se izabralo tri ustavna suca, a potom uskratiti zastupnike za njega. S obzirom na to da parlamentarna većina mora imati većinu u povjerenstvu, pet od devet članova, povjerenstvo za Agrokor moglo bi, dakle, biti formirano, a da se nikad ne sastavi.
