OPATIJA Građevinarstvo u odnosu na lani raste po stopi od 3,5 posto, što znači da raste brže nego BDP, odnosno da je značajan motor hrvatskog gospodarstva, poručio je Branko Bačić, potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, na trećem i zaključnom danu ovogodišnjeg tradicionalnog Savjetovanju ekonomista u Opatiji, koje je dakle većinom bilo posvećenom građevinskom sektoru, iznimno važnom za hrvatski gospodarski rast i razvoj.

Spominjale su se i neke stalne teme, od nedostatka radnika i uvoza radne snage do utjecaja EU fondova na rast građevine, čiji obujam kod nas općenito napreduje brže od prosjeka EU-a, pa i od zemalja koje su iznad tog prosjeka.

Ministar je tako naveo da je u zadnjih sedam godina rast obujma građevinskih radova znatno povećan, ima i posla i narudžbi, ali nedostaje kvalitetne radne snage.

Bačić je posebni naglasak stavio na rastući sektor nekretnina čemu je pridonio i veći broj kupaca ulaskom u eurozonu. Svaka treća nekretnina prodana je strancima te je svaka treća plaćena u gotovini što također rezultira rastom cijena nekretnina, naveo je Bačić. Iznio je podatak da je lani izgrađeno čak 15.875 novih stanova.

– S obzirom da je prosječna veličina tih stanova 92 kvadrata te prosječna vrijednost 2.200 eura po kvadratu, lani je u novogradnji dakle izgrađeno stanova u vrijednosti 3,2 milijarde eura. To je iznimno velik iznos koji predstavlja dodanu vrijednost u cjelokupnom građevinskom sustavu i povećava dodatno njegov obujam radova, istaknuo je Bačić, podsjetivši da istovremeno Vlada, odnosno ovo ministarstvo, priprema općenito prvu u 30 godina hrvatske samostalnosti nacionalnu strategiju stanovanja, tzv. stambenu strategiju ili, točnije, Nacionalni plan stambene strategije do 2030.

Povećati priuštivost

– Radimo analizu stambenog fonda, i ta je analiza za sada pokazala da je u četiri velika grada, Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu, između 13 i 15 posto stanova koji uopće lani nisu zabilježili niti jedan kilovat potrošnje električne energije, što znači da su to prazni stanovi. Kroz ovaj nacionalni plan ćemo se dakle odrediti ima li potrebe graditi nove stanove kad imamo tako veliki broj praznih stanova. Imam svoj stav kako je do toga došlo, na zaključku o tome se radi, a općenito mogu reći da država može utjecati na to kroz nekoliko sektora, odnosno politike – građevinsku, zemljišnu, poreznu i okolišnu, i mi ćemo u toj kombinciji te četiri varijable definirati što ćemo napraviti i kako ćemo postupiti, poentirao je Bačić.

Na logično pitanje, uvodi li se dakle možda neka vrsta poreza na (neiskorištene) nekretnine, Bačić nije želio konkretno odgovoriti, odnosno kaže da na tome struka još radi.

Dodao je i da “postoje različiti načini, odnosno država može i subvencioniranjem najamnina, te na bilo koji drugi način, aktivirati te stanove, a da ne gradi primjerice druge”.

No, angažirani su stručnjaci koji će iznaći rješenje i zasad, kaže, ne može više reći.

– Cilj je da ti stanovi budu priuštiviji mladim ljudima koji ne mogu kupiti stan, da primjerice taj stan može ići u najam, razmišljamo i o tome. Za dva-tri mjeseca ćemo izaći s prijedlogom da stavimo u funkciju veliki broj stanova koji se ne koriste. To je jedan od vidova naše buduće stambene politike, poručio je ministar. Kaže da se općenito teško može govoriti o nekom značajnijem pojeftinjenu stanova, ali je bitno da se zaustavi rast cijena.

Hlađenje tržišta

– Taj rast cijena stanova i nekretnina nije naš ekskluzivitet, to se dešava i vani, ali polako dolazi do hlađenja i nadam se da ćemo i mi u ovom vremenu tome svjedočiti, kazao nam je Bačić.

Što se pak obnove tiče, kaže da ima jako puno novih lokacija, mjesečno tako proizvedu 350 građevinskih rješenja o obnovi, što ostavlja mogućnost da se ide i s novim nabavama.

– Bio bih zadovoljniji kada ih ne bismo ponavljali, ali često puta ih ponovimo, a u pravilu nastojimo angažirati i što više gradilišta i graditelja. Enorman je kod nas rast građevinskog sektora, on je veliki generator BDP-a. No, kronično nedostaje radnika, te su 30 posto od ukupnog broja radnika u građevini su strani radnici i važno je da uspostavimo kvalitetu da se može odgovoriti tom izazovu, misli Bačić.