U povodu obilježavanja 80. obljetnice pripojenja Istre Hrvatskoj i 30. obljetnice Istarske županije, prigodnom svečanošću obilježen je dovršetak obnove spomenika palim borcima u Plovaniji.

Svečanost je zbog najave lošeg vremena održana u kinodvorani Pučkog otvorenog učilišta Buje, a prisutnima se je obratila zamjenica istarskog župana Jessica Acquavita.

– Osim što se prisjećamo antifašističke borbe i svih antifašista koji su se borili za slobodu i demokraciju, slavimo zajedništvo – u prošlosti, ali i u sadašnjosti.

Činjenica da su se protiv fašizma skupa borili Hrvati, Talijani, Slovenci i drugi narodi, najbolji je primjer plemenitosti antifašizma i veličine ostvarenih ciljeva.

Također, jedinstvo u obnovi spomenika u Plovaniji u kojoj su sudjelovale sve općine i gradovi Bujštine kao i susjedi iz Slovenije, još jednom je pokazalo da našoj Istri, ljudima naše Istre granice nisu prepreka.

Možda je na to važno ukazati upravo danas kada su na našim granicama, zbog objektivnih razloga i opasnosti od terorizma, ponovo uspostavljene kontrole koje nadamo se, neće drugo potrajati, poručila je Acquavita.

Ponosni na spomenik

– Ponosni smo što je spomenik u Plovaniji obnovljen baš u godini kada obilježavamo 80. obljetnicu Pazinskih odluka i 30. obljetnicu Istarske županije.

Dok se u mnogim mjestima širom Hrvatske ruše i oštećuju spomenici žrtvama Drugog svjetskog rata, mi ih u Istri s ponosom čuvamo i obnavljamo, kazao je potpredsjednik Udruge antifašista Bujštine Edi Andreašić.

Spomenik, podignut prije nešto više od četiri desetljeća, točnije 1981. godine, svjedoči o hrabrosti i odanosti onih koji su se borili za slobodu i pravdu u teškim ratnim vremenima, poručio je gradonačelnik Buja Fabrizio Vižintin.

– Zajedno s našim susjedima iz pograničnih općina i gradova slovenske i hrvatske Istre, obnovom spomenika čuvamo sjećanje na njihovu žrtvu.

Spomenik u Plovaniji je simbol našeg zajedničkog povijesnog naslijeđa, zajedničke kulture, a i zajedničke budućnosti. Neka nam spomenik uvijek služi kao podsjetnik na važnost mira, slobode i zajedništva, naglasio je Vižintin te se zahvalio svima koji su doprinijeli realizaciji ovog projekta, Istarskoj županiji, općinama Brtonigla, Grožnjan i Oprtalj, gradovima Novigrad i Umag, slovenskim općinama Koper, Izola, Piran i Ankaran.

Spomenik palim borcima i žrtvama fašističkog terora podignut je 1981. godine, prema projektu kipara Aleksandra Rukavine koji je i autor mozaika, a restauratorske radove na mozaiku odradila je firma MozaikArt iz Rijeke, čiji je vlasnik Matko Kezele.

Prethodno je, Toni Šaina, djelatnik Hrvatskog restauratorskog zavoda, Odsjeka za zidne slike i mozaike, proveo arhivsko – povijesna istraživanja i izradio osnovnu dokumentaciju o stanju mozaika.

Stoljeća zajedničkog života

Prisutnima se obratio predsjednik regionalne organizacije ANPI-a za Trst i Muggiu Fabio Vallon, kao i gradonačelnik Kopra Aleš Bržan.

– Iako u Istri živimo tri naroda i govorimo tri jezika, imamo jedno srce i jedan značaj, isklesan u stoljećima zajedničkog života. Očuvali smo ga prije svega po zasluzi boraca protiv fašističkog i nacističkog nasilja, poručio je Bržan.

Govoreći o pripojenju Istre Hrvatskoj, Gracijano Kešac, ravnatelj Povijesnog i pomorskog muzeja Istre, istaknuo je među ostalim da vojna pobjeda i oslobođenje nisu Istri odmah donijeli sjedinjenje s Hrvatskom.

Nastupilo je razdoblje diplomatskih borbi i pregovora zbog spornih teritorijalnih pitanja između Italije i Jugoslavije, podjela na Zonu A i Zonu B, a zatim STT.

Pregovori će tek dijelom završiti Pariškim mirovnim ugovorom 10. veljače 1947. godine, a u potpunosti Londonskim sporazumom 1954. godine.

Iako će do rješenja pitanja Slobodnog teritorija Trsta proći još 7 godina, može se reći da je s Pariškim mirovnim ugovorom 1947. godine zaokružen put istarskog antifašističkog pokreta – od suprotstavljanja fašističkom teroru 1920-ih i 30-ih godina, preko narodnooslobodilačke borbe, osnivanja prvih oblika narodne vlasti, oslobođenja od okupatora, do konačnog, međunarodnopravno potvrđenog, sjedinjenja Istre s Hrvatskom. Time su oživotvoreni ideali Pazinskih odluka iz 1943. godine.