U Banskim dvorima danas peta runda pregovora: rezanje ili radnici ostaju praznih ruku

U Vladi su uvjereni kako bi u slučaju otkazivanja Temeljnog kolektivnog ugovora bili u pravu, jer gospodarske okolnosti u zemlji promijenjene su u odnosu na vrijeme kada je TKU potpisan

Predstavnici sindikata i danas će doći u Banske dvore, hoće li imati manje zahtjeve i pristati na uvjete Vlade?ZAGREB » Ne postignu li Vlada i sindikati javnih službi na današnjoj petoj rundi pregovora suglasnost oko ušteda na materijanim pravima iz Temeljnog kolektivnog ugovora (TKU) Vlada će pokrenuti postupak mirenja. Ne uspije li postupak mirenja Vlada će otkazati TKU. Takav scenarij, istina, ne odgovara niti Vladi, a niti sindikatima.

Od milijardu kuna planiranih ušteda Vlada za sada ima relativno sigurnu uštedu od oko 410 milijuna kuna, a izvori dodatnih 590 milijuna kuna još se traže. Na božićnici u ovoj godini zašparat će se 360 milijuna kuna, a dodatnih 50-tak milijuna kuna na dnevnicama. Dodatnih pola milijuna kuna u šestomjesečnom razdoblju vlada je namjeravala namaknuti smanjenjem dodatka za minuli rad s 0,5 na 0,3 posto, no bi se sredstva sada trebala pronaći negdje drugdje. Zaposlenima u državnim i javnim službama naknada za minuli rad ubuduće neće biti zakonski zagarantirana, već će o tome pregovarati. Naime, Vlada je jučer izmjenama zakona o plaćama u državnim, kao i javnim službama taj dodatak makla iz zakona prepuštajući ga kolektivnom pregovaranju.

Od dvije milijarde kuna koje Vlada namjerava uštedjeti, kako ne bi prekoračila utvrđenih 21,6 milijardi kuna proračunskih izdataka za plaće, milijardu kuna ušteda pronaći će se na pravima iz kolektivnog ugovora, a ostatak će se osigurati unutarnjim uštedama i preraspodjelama. Otkaže li Vlada TKU, zaposleni u javnim službama naći će se na vjetrometini jer će u tom slučaju Vlada bez sindikata moći ostvariti uštede na plaćama zaposlenih u obrazovanju, kulturi, socijalni, zdravstvu. Sindikatima je u tom slučaju slaba utjeha pravni sustav, jer i ako tuže Vladu na pravicu će trebati čekati dvije-tri godine, a do tada radnici trebaju preživjeti.

Prijevoz i bolovanja

Eventualni gubitak tužbi Vladu bi, opet s odgodom, koštao više nego isplata prava temeljem TKU-u. No, u Vladi su uvjereni kako bi u slučaju otkazivanja TKU-a bili u pravu, jer su gospodarske okolnosti u zemlji promijenjene u odnosu na vrijeme kada je potpisan.

Ako pregovori propadnu, tada nam je plan otkazivanje TKU-a, koji u javnom sektoru ionako traje još tri mjeseca. Nakon isteka TKU-a počeo bi se primjenjivati samo Zakon o radu i zaposleni u javnom sektoru izgubili bi sva dodatna prava, pa i ona koja sad ne bismo dirali. Mi, dakle, nismo htjeli lomiti stvari preko koljena, ali želimo ukazati na probleme koji muče zemlju, rekao je ministar Mirando Mrsić u intervjuu za Glas Slavonije.    – Ne krivim sindikate što su potpisali kolektivne ugovore u kojima je niz materijalnih prava za ljude koje zastupaju, ali neodgovorno je od bivše vlade što je to prihvatila i ostavila nam ovakav teret. Od 1. srpnja  na temelju potpisanog sporazuma bivše vlade moramo podignuti plaće za 2,4 posto, a od 1. siječnja 2013. plaće  moraju porasti za još 1,6 milijardi kuna. Otkud? Neka mi to kažu sindikati. Žele li da se država nastavi zaduživati? Mi ne želimo i ne možemo.  Vlada je preuzela zadatak da oporavi Hrvatsku i nećemo se povući pod nikakvim pritiscima, poručio je Mrsić.

Većina sindikata javnih službi svjesna je težine gospodarske situacije i spremna je, iako s grčem u želucu, na određena odricanja koja neće zadirati u plaće radnika. To znači da su se spremni privremeno odreći božićnica, regresa, jubilarnih nagrada (osim za radnike koji odlaze u mirovinu), ali i unutar postojećih prava pronaći izvore za uštedu dodatnih 500 milijuna kuna. Naime, sindikati su jedinstveni u tome da se dodatak od 0,5 posto za minuli rad ne dira, a to znači da se uštede trebaju naći u okviru izdataka za prijevoz koji proračun godišnji košta oko 1,1 milijarde kuna ili u okviru naknada za bolovanja što su predložili sindikati.

Troškovi prijevoza, dakako, ne bi bili potpuno ukinuti jer je činjenica da bi mnogi radnici slobodno mogli dati otkaz ostanu li bez prijevoza. Razmišljanja uoči današnje runde pregovore govore o mogućnosti da se javni sektor odrekne dijela iznosa prijevoza. Procjene, koje sindikati ne odriču, kazuju kako se oko 25 posto troškova prijevoza iskorištava, a to znači da bi se striktnijom kontrolom poslodavaca moglo uštedjeti oko 250 milijuna kuna na toj stavci. Međutim, riječ je o obimnom poslu kojeg se ne može riješiti preko noći.

Netrpeljivosti

Pregovori javnih službi s Vladom začinjeni su teškim međusindikalnim netrpeljivostima, a mnogi od sudionika pregovora ističu kako im se čini da su svi postali taoci Vilima Ribića, predsjednika Matice hrvatskih sindikata. Iako je u srijedu nakon pregovora jasno rečeno da dio sindikata pristaje odreći se božićnice, jubilarne nagrade, regresa, Ribić i njegove kolege iz obrazovne vertikale (koji odricanje uvjetuju povratom sredstava kada bude bolje, ali i odredbama zakona o reprezentativnosti) u četvrtak su Vladu i Spomenku Avberšek, predsjednicu Samostalnog sindikata zdravstva, neopravdano, optužili za manipulaciju.

Ministar rada i mirovinskog sustava, višekratno je ponovio kako Vlada ne može danas stvarati obaveze za iduće vlade. No, kada je riječ o prosvjetnom dodatku od 2,3 posto što je oko 100 milijuna proračunskih kuna, spremni su učiniti ustupak i umjesto sada isplatiti ga s početkom iduće godine računajući kako će zbog neisplate ostalih materijalnih dodataka uspjeti ostvariti planirane uštede.

U nekoliko je navrata ponovljeno i kako vlada ne pristaje na trgovinu sa sindikatima. Međutim, jučerašnje izmjene Zakona o reprezentativnosti kojeg je Vlada uputila u Sabor u drugo čitanje, mogle bi odobrovoljiti Maticu u pregovorima s Vladom. Naime, tim će izmjenama iz pregovaračkog odbora javnih službi ubuduće biti izbačen Sindikat liječnika Ivice Babića, s obzirom da strukovni sindikati neće moći pregovarati za područje više djelatnosti.