Desna strana oporbe

Tvrda desnica uvjerena u svijetlu budućnost: ‘Ovo što se sada događa SDP-u, za četiri godine slijedi HDZ-u’

Dražen Ciglenečki

Plenković je mogao s Mostom i Domovinskim pokretom imati većinu od preko 90 zastupnika, snagu s kojom je Hrvatsku mogao učiniti zemljom kakvu svi želimo. Sve bi potrebne reforme bile izvedive s takvom potporom u Saboru.



ZAGREB – Domovinski pokret i njihovi izborni saveznici imali su velike političke planove. Priželjkivali su više od 20 saborskih mandata i formiranje Vlade s HDZ-om, u kojoj bi njima pripao značajan broj ministarstava. Nije se, međutim, ostvarilo. Andrej Plenković postupio je kao njegov prethodnik na mjestu predsjednika HDZ-a Ivo Sanader 2003., odlučio se za suradnju s nacionalnim manjinama umjesto s desnim strankama. I ta je spoznaja sigurno obeshrabrujuće djelovala na ljude iz Domovinskog pokreta, koji će četiri godine morati provesti u oporbi. No, jučer su već ozbiljno razmišljali o budućnosti svog političkog projekta, kao da su se pomalo pribrali nakon šoka koji je kod njih izazvala Plenkovićeva objava da njegov odabir nije Miroslav Škoro nego Milorad Pupovac. Jedan od bližih Škorinih suradnika, Milan Vrkljan, zvučao je jučer prilično entuzijastično.


– Plenković je mogao s Mostom i Domovinskim pokretom imati većinu od preko 90 zastupnika, snagu s kojom je Hrvatsku mogao učiniti zemljom kakvu svi želimo. Sve bi potrebne reforme bile izvedive s takvom potporom u Saboru. Ali, Plenković se ipak odlučio za minimalnu većinu, s kojom će mu manevarski prostor biti znatno sužen, a u Saboru će prije svakog glasovanja po hodnicima skupljati zastupnike. To je, međutim, Plenkovićev izbor. I još je za vrat dobio aktiviste iz Možemo, koji nisu »mainstream« SDP, analizirao je Vrkljan iz vlastite političke perspektive što se to zbivalo ovih dana.


Bit će prvi


On je iz druge izborne jedinice ušao u Sabor i spreman je maksimalno angažirati se u daljnjem jačanju Domovinskog pokreta.




– Vidjet ćete, ovo što se sada događa SDP-u, na izborima za četiri godine slijedi HDZ-u. Mi ćemo tada biti uvjerljivo prva politička opcija. U međuvremenu ćemo posložiti stranku koju smo tek nedavno osnovali. Rekao sam Miri, idemo napraviti stranku u cijeloj Hrvatskoj, popuniti je kvalitetnim ljudima i za četiri godine bit ćemo najjači u Saboru. HDZ nikad više neće osvojiti ovoliko mandata. Sada su profitirali od niskog odaziva, iako su dobili 80 tisuća glasova manje nego 2016., više neće, poručuje Vrkljan.


Poput njega i Zlatko Hasanbegović, predsjednik Bloka za Hrvatsku, smatra da je u datim okolnostima Škorina koalicija postigla »optimalan rezultat«.


– Naših su 16 mandata odraz političko-socijalno-zdravstvenog trenutka hrvatskog naroda. Na izborima je presudan bio koronavirus, strah je temeljna ljudska emocija, a Plenković je time spretno manipulirao. I drugo, birači HDZ-a glasuju za – totem. S obzirom na sve to, naš je rezultat dobar, rekao nam je Hasanbegović.


Potpredsjednik Sabora iz Domovinskog pokreta?

Koalicija Domovinskog pokreta nije uspjela ući u izvršnu vlast, ali bi morali biti zastupljeni u Predsjedništvu Sabora. Opoziciji uvijek pripadaju mjesta dva potpredsjednika Sabora, od kojih bi jedno trebali biti rezervirano za Domovinski pokret. U parlamentu oni imaju 16 zastupnika, više nego u prošlom sazivu Most, čiji je lider Božo Petrov bio potpredsjednik Sabora. Osim toga, SDP je sada slabiji nego nakon izbora 2016. i ne mogu pretendirati da dobiju oba potpredsjednika Sabora iz kvote oporbe. Tom se računicom vode i u Domovinskom pokretu, ali nisu još odredili koji će njihov zastupnik, Miroslav Škoro ili netko drugi, biti potpredsjednik Sabora. I o tome će danas biti riječi na sastanku vodstva koalicije Domovinskog pokreta, na kojem će razgovarati o svom budućem političkom djelovanju, pa i u hrvatskom parlamentu.

Tomislav Karamarko je u svibnju 2012., u svojoj kampanji za predsjednika HDZ-a, ustvrdio da je »koalicija sa SDSS-om bila ponižavajuća«. Snažno je ta ocjena odjeknula među članovima HDZ-a i to je uvelike pridonijelo da Karamarko pobijedi na unutarstranačkim izborima. Plenković je četiri godine koalirao sa SDSS-om, ali mu birači HDZ-a to na ovim izborima nisu zamjerili.


Optimistična Tomašić


– Za puno birača HDZ-a suradnja s Pupovcem još uvijek predstavlja problem. Posebno bi im to bio ako Pupovac uđe u Vladu. Ali, Plenković je najavio da će koalirati sa srodnim strankama i sada to radi. Može to jer, kažem, birači HDZ-a glasuju za totem, zaključuje Hasanbegović.


Europska zastupnica Ruža Tomašić upozorava da je najgora stvar koja se dogodila u nedjelju odaziv čak ispod 50 posto.


– Korona je bila i jednima i drugima, ali neki su išli na izbore, a neki su ostali doma. Zbog toga sam nezadovoljna. HDZ ima stabilno biračko tijelo, u većini su ga izvukli na birališta i to je cijela priča, ističe Ruža Tomašić.


Ali, ona je također optimistična.


– Idemo naprijed, nismo pukli. To što će Hrvatski suverenisti imati svoj Klub zastupnika dogovoreno je prije izbora. Više klubova znači da će više naših zastupnika moći u saborskim raspravama govoriti u ime kluba. Nije to ništa nenormalno, rekla nam je Ruža Tomašić.