Kanadske ptice selice više ne lete na Floridu… Nije naravno riječ o pticama, nego o kanadskim turistima koji u sve većem broju zaobilaze mnogima omiljenu zimsku razbibrigu, a to je odlazak na zimovanje u toplije krajeve, među kojima im je Florida jedno od omiljenih.

No, nije samo Florida na gubitku, na nedostatak turista ukazuju i u Las Vegasu i nekim drugim američkim gradovima.

Općenito, američki je turistički sektor od stupanja na dužnost predsjednika Donalda Trumpa u sve većem problemu pa se procjenjuje da bi samo ove godine mogao izgubiti više od 40 milijardi dolara prihoda.

Američko udruženje turističkog sektora (US Travel Association) kaže da je lani SAD posjetilo 20,4 milijuna Kanađana, generirajući 20,5 milijardi dolara potrošnje i podržavajući 140.000 američkih radnih mjesta. Smanjenje putovanja samo Kanađana za 10 posto moglo bi značiti 2 milijuna manje turističkih dolazaka, 2,1 milijardu dolara izgubljene potrošnje i 14.000 izgubljenih radnih mjesta.

Dvojaki utjecaj

I u ostatku svijeta sve je raširenija averzija od putovanja u SAD-a, a ovog tjedna objavljeni set novih carina koje SAD uvode samo su dolile ulje na vatru.

Apsurdni trgovinski rat, koji je pokrenut tek što se globalno gospodarstvo oporavilo od pandemije covida, svakako nije dobra vijest ni za turizam.

Upravo je turizam vrlo elastična »djelatnost«, jako osjetljiva na ekonomska i društvena kretanja. A sveopća nesigurnost koju je donio rat carinama, na već ionako inflacijom načetu turističku godinu, samo je potencirala oprez kod turista.

Iako carine direktno ne utječu na putovanja, negativni trendovi u gospodarstvima, a samim time i pad kupovne moći, nesigurnost, više cijene inputa i slično, definitivno će oblikovati i turističku potražnju.

Komentirajući na naš upit što bi carinski rat mogao donijeti europskom, a posljedično i hrvatskom turizmu, prof. dr. Marko Perić, dekan Fakulteta za menadžment u ugostiteljstvu i turizmu (FMTU), kazao je kako će carine koje SAD uvode, te sličan odgovor drugih država, ako opstanu na duže vrijeme, imati dvojak utjecaj na EU i hrvatski turizam.

– Prvo, tu se može govoriti o rastu cijena određenih roba i usluga porijeklom iz SAD koje čine ulazne troškove za turistički sektor, ali njihov udio u ukupnom uvozu ipak nije pretjerano visok.

Marko Perić

S obzirom na to da prostora za dizanjem cijena nema, to bi moglo u manjoj mjeri narušiti profitabilnost.

Drugo, očekivanim obostranim poskupljenjem mnogih proizvoda i usluga, porast će troškovi života i pasti životni standard i kupovna moć građana SAD-a i Europske unije.

S obzirom na to da oko 90 posto hrvatskog turizma počiva na gostima iz inozemstva, a znamo da se primarno radi o gostima iz EU zemalja, dok gosti iz SAD ipak nisu među prvih deset po ostvarenim dolascima u 2024., to se onda može preslikati u slabiju potražnju za Hrvatskom kao turističkom destinacijom.

Međutim, prije bilo kakvih konkretnijih brojki, treba vidjeti kako će se carinski rat dalje razvijati.

Jer, ne bi me čudilo da uskoro ponovo dođe do novog zaokreta u cijeloj priči, kazao je prof. dr. Perić.

Indirektne posljedice

Prof. dr. Damir Krešić, ravnatelj Instituta za turizam, kazao nam je, pak, kako u kratkom roku na hrvatski turizam neće biti prevelikog utjecaja, prije svega zato što cjelokupno hrvatsko gospodarstvo nema toliku robnu razmjenu s SAD-om, a posljedično ni hrvatski turizam nije toliko ovisan o uvozu roba i usluga iz Amerike ni izvozu u Ameriku.

– Tako da direktno tu neće biti nekakvog velikog utjecala. Indirektno, bi međutim, moglo biti, i to preko drugih europskih zemalja kao što su Njemačka, Italija ili Austrija koje imaju znatno veću trgovinsku razmjenu s SAD-om.

Iz Njemačke nam dolazi 25 posto gostiju, a ova je zemlja i bez aktualnog trgovinskog rata bila u recesiji tako da sasvim sigurno nove carine koje uvodi SAD neće pozitivno utjecati na njemačko gospodarstvo.

Već prošle godine smo imali nešto manje njemačkih turista, a zbog tog globalnog trgovinskog rata se može dogoditi da se takav trend nastavi te da njemačkih gostiju imamo još nešto manje. I ne samo njemačkih.

Damir Krešić / Foto Tomislav Miletic/PIXSELL

Njih sam, naime, istaknuo kao primjer iz razloga što je Njemačka naše najjače emitivno tržište. Međutim, slično se može dogoditi i s talijanskim ili austrijskim tržištem. No u ovom trenutku nitko ne može imati točne prognoze i sliku onoga što će se zbiti, kazao je prof. dr. Krešić.

Upozorio je i na poznatu činjenicu kako turizam kao takav ne trpi nesigurnost. Naime, reći će kako je to gospodarska djelatnost koja je osjetljiva na bilo kakve nesigurnosti, pa ni u tom kontekstu carinski ratovi nisu dobri.

– Ono što je u cijeloj priči dobro jest što turizam ustvari predstavlja izvoz na kućnom pragu. Od stranih gostiju smo lani imali oko 15 milijardi eura prihoda, po zadnjim podacima Hrvatske narodne banke, i to je zapravo hrvatski izvoz s obzirom na to da su toliko u našoj zemlji potrošili strani gosti, bilo iz EU ili trećih zemalja.

Tako da sve ono što američki gosti u našoj zemlji od proizvoda i usluga konzumiraju predstavlja izvoz, i to izvoz kojeg Trumpova administracija ne može ocariniti, dodao je ravnatelj Instituta za turizam.

Oprezniji gosti

Ono što se događa u Europi će se na ovaj ili onaj način barem dijelom preliti i na Hrvatsku. Najizglednije je preko naših jakih europskih emitivnih tržišta koja su sve redom snažne industrijske nacije sa značajnom trgovinskom razmjenom s SAD-om.

Kao posljedicu carinskih ratova za očekivati je usporavanje tih gospodarstava, što dovodi do smanjenja raspoloživog dohotka, i potencijalni gosti, pogotovo ionako po pitanju troškova vrlo racionalni Nijemci, će puno više kalkulirati kamo će i hoće li uopće na odmor ove godine.

– Rekao bih da nas očekuje jedno izazovno razdoblje u kojem će i gosti više kalkulirati te paziti na potrošnju i u destinaciji. Mislim da ćemo mi općenito proći bolje od drugih, ali sasvim sigurno će biti izazovnije. Ne treba zaboraviti da će turističke sile poput Španjolske, Italije ili Grčke, ako osjete da im nedostaje potražnje iz SAD-a, nastojati biti konkurentnije i više »gristi« na drugim tržištima, primjerice, njemačkom. A što znači da će konkurencija jačati, pojasnio je prof. dr. Krešić.