Ekonomski stručnjak Dražen Kalogjera ističe da dosad nije razmišljao o mogućnosti da i 2. siječnja bude neradni dan, ali mu se na prvi pogled to ne čini lošom idejom. 

– Spajanje blagdana ima i pozitivnih i negativnih strana. Pozitivno je što ljudi mogu povezati odmor u dužu cjelinu. Međutim, proizvodnja zbog toga gubi. Smatram da bi se neradni dan mogao uvesti pod uvjetom da se to kompenzira na neki drugi način, ocijenio je Kalogjera.

    Zagovornik povratka na staro kad je riječ o novogodišnjim praznicima je Marinko Jakovljević, direktor Turističke zajednice općine Fužine. On se zalaže za to da i 2. siječnja ponovo bude praznik, a kao razlog za to navodi upravo korist za domaći turizam.  

– Nova godina je sama po sebi turistički proizvod. No, moramo se dobro pripremiti i dati dobru ponudu gostima. Isplativost je onda i na strani gostiju i na strani turističkih djelatnika, uvjeren je naš sugovornik.   

Pokrenut ćemo inicijativu

  – Nadam se da će nova Vlada imati više sluha za širu demokraciju, da prijedlozi ne idu samo s vrha, nego da idu i iz baze prema vrhu. Zašto ne, mi ćemo rado pokrenuti inicijativu putem naše županijske turističke zajednice prema Ministarstvu turizma, kazao nam je Jakovljević podsjetivši da bi to bilo bitno baš za Gorski kotar jer »mi smo po Novoj godini prepoznatljiva destinacija«. To je vrijeme »kad se traži krevet više u Gorskom kotaru«, ističe Jakovljević. Svjestan je, međutim, da će biti i oprečnih mišljenja, kritičara koji će tvrditi da imamo previše blagdana, ali on osobno smatra da bi se neki od sadašnjih blagdana mogli pretvoriti u blagdan koji nije neradni dan. Na koji datum cilja, nije otkrio. 

    Susjedne Slovenija i Srbija zadržali su svom prazničnom kalendaru 2. siječnja. Međutim, Austrija, Francuska, Grčka ili Italija Novu godinu neradno obilježavaju samo 1. siječnja. 

   Britanska praksa

Neuobičajenu prazničnu praksu ima Velika Britanija, država s najmanje neradnih blagdana od svih 27 članica Europske unije. Službeno se ne radi za Božić (25. i 26. prosinca), te za Novu godinu 1. siječnja. U slučaju da ti datumi padaju u dane vikenda, neradni dan se prebacuje na radni dan u tjednu. Neradni dani su i Veliki petak te Uskršnji ponedjeljak. Ostali neradni dani u Velikoj Britaniji nazivaju se Bank holidays, a padaju u ponedjeljak nakon prvog i zadnjeg vikenda u svibnju, te ponedjeljak nakon zadnjeg vikenda u kolovozu. Za vrijeme blagdana ne rade državne institucije i banke, dok velike robne kuće, samoposluge i ostale trgovine ne rade samo na Božić 25. prosinca. Odluka o tako organiziranim praznicima, Bank holidays, nije slučajna. Zaposleni tako uvijek imaju produženi vikend što znači da se ako ostaju kod kuće mogu bolje odmoriti nego što bi se odmorili da im je neradni jedan dan u tjednu, primjerice srijeda. No, pravi je razlog tome (a to se vidi i iz mjeseci, svibnja i kolovoza, u koje su kalendarski smješteni Bank holidays) poticanje potrošnje i pokretanje turističko-ekonomskog mini-ciklusa. Ljudi naprosto imaju dovoljno slobodnih dana da se odluče na kraće putovanje što, jasno je, potiče potrošnju.

   Nismo rekorderi

Hrvatska ima 14 dana državnih praznika i blagdana koji su ujedno i neradni dani i usprkos brojnim tvrdnjama izrečenima u javnosti po tome nije europski rekorder. Susjedna Slovenija ima 15 dana praznika i neradnih dana, a njena je posebnost relativno mali broj vjerskih ukorijenjenih praznika, samo su tri takva dana u godini. Istina, mnogi slovenski blagdani kojima se obilježavaju zbivanja iz slovenske povijesti padaju vrlo blizu datumima koji se u mnogim zemljama obilježavaju kao vjerski blagdani, pa uvođenje još i njih u kalendar vjerojatno ne bi imalo previše smisla. Austrija ima 13 neradnih dana, ali u njenom slučaju samo tri nisu vjerski ukorijenjeni. Srbija ima, računajući i uskrsne blagdane koji traju od petka od utorka, 13 neradnih dana i to sve u prvoj polovici godine. Grčka, Italija i Francuska imaju po 12 dana praznika i neradnih dana godišnje.