Kriza

Turističke agencije hitno trebaju pomoć: “U minusu smo 97 posto, a plaćamo 36 tisuća kuna članarine HGK-u”

Alenka Juričić Bukarica

U Njemačkoj je, primjerice, država izdašno pomogla svoje velike touroperatore poput TUI-ja i FTI Touristika te je čak ušla i u vlasništvo



RIJEKA – Ni sam ne znam koji je ovo zahtjev po redu upućen Vladi sa zamolbom za pomoć i potporu u rješavanju posljedica globalne krize koja nas je zadesila, poručio je prošlog tjedna Tomislav Fain, predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA) u javnom apelu za pomoć turističkim agencijama. Naime, nekako u sjeni problema koje imaju ugostitelji, ostao je vrlo bitan dio hrvatskog turističkog sektora koji je lani, a ista je situacija i ove godine, bio praktički najpogođeniji eskalacijom pandemije novog koronavirusa.


Od početka pandemije turističke agencije tako su kontinuirano u padu prometa većem od 85 posto. No, dok su mjere za zaposlene dobili, povrat fiksnih troškova nisu jer im tijekom posljednjeg zatvaranja nije bio zabranjen rad. Formalno su i dalje mogle raditi, međutim, nisu imali za koga. U takvoj situaciji prodavalo se imovinu u bescjenje, a u međuvremenu je danak krizi dao i Atlas, koji je nakon Generalturista i Kompasa, treća velika hrvatska turistička agencija koja je »pala na koljena«. Ljetos je oko 130 radnika dobilo otkaz, a Fortenova je tvrtku prodala novom vlasniku.


S druge strane, u Njemačkoj je, primjerice, država izdašno pomogla svoje velike touroperatore poput TUI-ja i FTI Touristika te je čak ušla i u vlasništvo. Spominjalo se oko 1,8 milijardi eura koje je njemačka država kroz jamstva i garancije usmjerila samo TUI-ju. Isto tako, Slovenija, Bosna i Hercegovina te još neke zemlje u regiji su prepoznale važnost turističkih agencija, iako nisu ni približno turistički jake kao Hrvatska, te turističkim agencijama dale jednokratnu financijsku pomoć.


​Primjer Zagreba




Jasno je da u situaciji u kojoj su veliki na koljenima, male turističke agencije još više trebaju pomoć kako bi opstale. Činjenica je i da su turističke agencije vrlo bitne u pred i posezoni, kada gosti dolaze radi specifičnih ponuda i bez njih je teško očekivati veći promet izvan onih klasičnih ljetnih mjeseci.


Od velikih agencija u Hrvatskoj tako trenutno postoji tek nekolicina, među kojima je i opatijski touroperator Katarina line. Vlasnica ove agencije Katica Hauptfeld na pitanje kako se nose s aktualnom situacijom kaže kako je dobar primjer Grada Zagreba čija je Skupština donijela odluku kako će se zagrebačkim ugostiteljima, obrtnicima, ali i turističkim agencijama pomoći nizom mjera kojima se oslobađaju raznih plaćanja. Tako se od 1. ožujka oslobađaju zakupnine za poslovni prostor, a umanjuje se i komunalna naknada za 30 posto.


– Svakako mislim da bi se i drugi gradovi i općine trebali povesti za tim primjerom, pogotovo u jadranskim županijama koje ovise o turizmu. Agencijama hitno treba pomoći, jer su gotovo sve u minusu većem od 90 posto. Mi smo u minusu 97 posto, a jedna smo od najvećih agencija u Hrvatskoj, ukazala je na doista vrlo tešku situaciju vlasnica najveće kvarnerske turističke agencije i jedne od najvećih u Hrvatskoj, u kojoj su zasad uspjeli zadržati zaposlene, ali su planiranu gradnju hotela stavili »on hold« te sredstva za investiciju ustvari preusmjerili u očuvanje same agencije. Hauptfeld je kazala kako se u ovoj situaciji, koja je sve subjekte financijski iscrpila do krajnjih granica, i sami nadaju nekoj pomoći države, podsjetivši i kako su njihovi brodari na koljenima jer su dobili odgodu otplate kredita na devet mjeseci, a taj rok istječe.


Nekad potpore po broju gostiju

Početak devedesetih godina bilo je također vrijeme kada su agencije trebale pomoć da ponovno pokrenu turističke tokove. Tako je u mandatu tadašnje ministrice turizma Pave Župan Rusković kao kriterij za pomoć bio broj putnika koje je turistička agencija imala godišnje. I za svakog gosta kojeg je agencija imala kao klijenta je dobila naknadu.


– Broj putnika je sigurno dobar kriterij, a po meni bi svakako trebalo u obzir uzeti i koliko je poreza koja agencija uplatila i koliki joj je promet, kao i broj zaposlenih. No, ističem, treba pomoći svima, i malima, jer svaki od njih radi nešto specifično i daje svoj doprinos turističkoj ponudi. Nama velikima su isto tako potrebne te manje agencije na terenu koje će odraditi svoj dio posla. Sve je to jako bitan dio lanca, istaknula je Hauptfeld.

Opterećujući nameti


– Nadamo se i pokušavamo sve učiniti da im se moratoriji na kredite produlje. Jer nešto će ove godine biti od turizma, ali kada i koliko je upitno. A moramo spasiti ovaj vid turizma. Nisu tu samo naši brodari oštećeni, već je pandemija sve dovela u vrlo težak položaj i nemaju otkud vraćati kredite kad ne rade, ukazala je Hauptfeld.


Podsjetila je i na druge namete koji opterećuju poslovanje, poput u posljednje vrijeme često spominjane članarine Hrvatskoj gospodarskoj komori.


– Mi godišnje plaćamo oko 36 tisuća kuna članarine HGK-u, dakle nije to onih 50-ak kuna mjesečno, nego se radi o značajnom iznosu. Isto tako, primjerice, samo lani smo platili oko 447 tisuća kuna turističke članarine. Ove godine iznos turističke članarine će biti beznačajan uslijed pada prometa, ali davanja Komori i ostala davanja ostaju na istoj razini, bez obzira na tako ogroman pad prometa.


Sigurno bi se i smanjenjem tih nameta moglo pomoći tvrtkama. Ono što daje nadu jest inicijativa Ministarstva turizma da se iznađe modalitet kako financijski pomoći agencijama s obzirom na sredstva iz EU fondova, jer smo svi, od velikih do malih agencija, u doista vrlo teškoj situaciji, a od sezone se i ove godine jako puno očekuje, dodala je vlasnica Katarina linea.


Što se tiče najava za ovu godinu s britanskog tržišta, doznajemo, zabrana letova traje do 17. svibnja, ali mjesec dana ranije će se znati hoće li zrakoplovi krenuti 17. svibnja, ili dva tjedna kasnije. Partneri, doznajemo, navode kako gosti jedva čekaju krenuti na put. U Velikoj Britaniji je cijepljeno već dosta starije populacije koja ima novca, dio aranžmana je već lani uplaćen.


– Tako da očekujemo da će nešto krenuti, ali to je s pojavom novih sojeva u stalno novim problemima, još uvijek neizvjesno. Naravno, mi smo spremni kao da će sezona sutra početi. Ali ima i onih koji već prebacuju grupe za 2022., pogotovo daleka tržišta poput Novog Zelanda na koji ove godine možemo zaboraviti, rekla je naša sugovornica.


 Katica Hauptfeld

Katica Hauptfeld


Mjere za zaposlene nisu iste

Iako se stalno govori kako se mjere za zaposlene nisu mijenjale, vlasnica opatijskog touroperatora ukazala je kako promjena ipak ima. Naime, u početku je država plaćala doprinose za iznos potpore od 4 tisuće kuna, te ujedno radila otpis ostatka doprinosa temeljem članka 107. Općeg poreznog zakona koji je stupio na snagu 8. travnja 2020., a kojim su otpisani porezi i doprinosi nastali u periodu od 1. travnja 2020. pa do isteka tri mjeseca od stupanja zakona na snagu, točnije do 8. srpnja 2020.


Kako je uređeno Člankom 71.I. Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona, nažalost rok za otpis nikada nije produljen, pa u Pravilniku i dalje stoji da je moguće otpisati samo obaveze nastale do 8. srpnja 2020., iako su se izvanredne okolnosti nastavile i nakon tog datuma. Tako da de facto mjere nakon 8. srpnja 2020. više nisu iste, jer se više ne vrši otpis ostatka doprinosa, već su ti doprinosi ostali na teret poslodavca.


– Mi smo tek krajem godine ustanovili da se od 8. srpnja 2020. nadalje više ne radi otpis na onu razliku koju smo davali zaposlenima, što nas je šokiralo. Dakle, realno mjere nisu iste kao na početku, već poslodavci ustvari sami plaćaju doprinose na tu dodanu razliku u plaći, ukazala je Hauptfeld.