U Hrvatskoj cvjeta tržište duga: uz već poznate agencije za naplatu dugova, koje te dugove uz diskont otkupljuju od banaka, a onda ih od dužnika, građana, pokušavaju »utjerati« u cijelosti, sada su se pojavile i agencije koje od bivših dužnika u švicarskim francima, potencijalnih tužitelja banaka, otkupljuju njihovu moguću odštetu, opet uz diskont, naravno.

Kako će one dalje »utjerati« tu odštetu, hoće li pokretati procese te je li to uopće moguće – nije poznato. Ove se posredničke agencije bivšim dužnicima u švicarskim francima koji su kredite podigli prije 2008., obraćaju putem oglasa, a navodno nude do 30 posto potencijalne odštete temeljem ovih kredita odmah. Riječ je u velikom broju o građanima koji su u švicarcima otplaćivali kredite za automobile, njih 52 tisuće, te nisu iskoristili mogućnost konverzije, a zadnjom im se odlukom Ustavnog suda definitivno otvorila mogućnost tužbe protiv banaka za preplaćene kamate i tečaj. Upit smo poslali Udruzi Franak, jesu li upoznati s pojavom ovih agencija, što o njima znaju, te što bi preporučili svojim članovima – da na ponude ovih agencija pristanu ili je (opet) potreban oprez?

– Agencije mogu davati ponude potrošačima, ali mi bismo svakome potrošaču koji nije konvertirao kredit u francima, jer ponude dobiju samo takvi potrošači, savjetovali da potraži odvjetnika i tuži samostalno, poručuju iz Franka, te dodaju da »postoje sumnje da te agencije uopće ne prikazuju puni iznos duga sa zateznim kamatama, da ne prikazuju niti koje sve potencijalne mogućnosti potrošač ima (ništetnost ugovora, ništetnost ulaznih i izlaznih naknada), te onda na tako umanjene iznose izračuna koji su manji možda i više od 50 posto od ukupnih potraživanja, nude svega 30 posto za otkup.«

Legalno, ali nejasno

– Agencija koja potrošaču ne prikaže sve preplaćene iznose, ugovara nepošten ugovor, podložan tužbi toga potrošača koji takav ugovor sklopi, a osim toga, ako su izračunani iznosi uistinu puno manji od stvarnih iznosa za naplatu od banke, onda agencija čini i kazneno djelo prevare. Potrošači s nekonvertiranim kreditima ne mogu izgubiti na sudu ako je tužba napisana po pravilima struke, troškove postupka na kraju plaća banka, prema tome možemo samo reći potrošačima – pamet u glavu, mobitel u ruke, i nazovite nekoliko odvjetnika radi dogovora o tužbi, pa prihvatite ponudu za zastupanje u skladu s vašim financijskim mogućnostima za plaćanje sudskih troškova do presude, a nakon presude, banka vam sve vaše troškove mora vratiti i isplatiti potraživanje sa zateznim kamatama, poručuju iz Udruge Franak. Kažu da se savjet može dobiti i kod njih, odnosno neka im se ljudi samo obrate putem maila. Agencije poručuju da je njihovo poslovanje legalno, a takvog su stava i određeni odvjetnici, uz stanovite ograde. A što kažu banke? Pojavile su se naime spekulacije da iza nekih od tih agencija stoje same banke, vlasnički ili kako već, koje navodno na taj način imaju interes umanjiti štetu od potencijalnih odšteta, odnosno od mogućih sudskih tužbi bivših vjerovnika. Iz Hrvatske udruge banaka (HUB) to demantiraju.

– Banke ne surađuju ni na koji način s tvrtkama za otkup potraživanja u navedenim slučajevima, te nisu u mogućnosti komentirati i preispitivati takve odnose. Stav banaka od početka spora koji su potrošači kolektivno pokrenuli protiv banaka je da se postupak dokazivanja eventualnih preplaćenih iznosa za potrošača treba provoditi pojedinačno, uz uvažavanje svih argumenta koje iznose stranke u sporu, poručuju u HUB-u, odgovarajući na naš upit. Kažu da »ako potrošači ustupaju potraživanja pravnim osobama, HUB smatra da je dvojbeno pozivati se na prava potrošača i na tim načelima ostvarivati eventualnu odštetu u sudskim procesima.«

– Također, u skladu s važećim zakonskim okvirom postoji mogućnost naknadnog podmirivanja troškova za vođenje postupka trećoj strani, ako se u individualnom sudskom postupku ne ostvare tražena potraživanja, što svakako predstavlja dodatni rizik za potrošače. Pravna zaštita koja se pruža u postupku zaštite kolektivnih interesa je ograničenog dometa te sudovi vrlo oprezno pristupaju tužbama i ne rješavaju ih automatizmom. Stoga je važno uzeti u obzir sve objektivne činjenice i dosadašnju praksu sudova prije pokretanja sudskog postupka, koji može biti dugotrajan i neizvjestan, poručuju iz HUB-a.

HNB samo o poznatom

Upit smo postavili i Hrvatskoj narodnoj banci (HNB), i to o obje teme: i vezano za agencije za naplatu potraživanja kojima banke prodaju dugove, a za koje se još nije odredilo tko će ih nadzirati, iako je novi val nenaplativih dugova (koje će banke prodati) na vratima (moratoriji istječu), i vezano sada za ove nove, posredničke agencije za potraživanja odšteta u »švicarcima« – što znaju o tome, tko to kontrolira, kako da se građani postave… No, od HNB-a ni slova o ovom najnovijem tržišnom fenomenu s kreditima u CHF, odnosno o pojavi preprodaje odštete. Osvrnuli su se samo na problem agencija za naplatu potraživanja, koje su dakle već svima poznate, posluju naravno legalno, no nitko ih ne kontrolira, a s obzirom da je problem prepoznat na razini EU-a, sada se i kod nas na tome radi.

– HNB nije određen kao nadležno tijelo za nadzor agencija za naplatu potraživanja, već je isključivo nadzorno tijelo koje kod kreditnih institucija nadzire primjenu samo pojedinih propisa kojima se regulira kupoprodaja plasmana kreditnih institucija. Na temelju tih propisa, prodavatelj plasmana je dužan osigurati da potrošači ne dođu kod stjecatelja plasmana, ili kod treće osobe na koju je stjecatelj prenio plasmane, u nepovoljniji položaj u odnosu na položaj koji je dužnik imao prema prodavatelju. Problem nereguliranosti ovog tržišta na razini EU-a uočila je i Europska komisija te je predložila Direktivu o pružateljima usluge servisiranja kredita, kupcima kredita i naplati kolaterala kojom se na razini EU-a standardizira regulatorni režim (definicije, odobrenje za rad, nadzor, pravila poslovanja) za pružatelje usluge servisiranja kredita i kupce kredita. U prosincu 2020. pri Ministarstvu financija osnovana je radna skupina kojoj je zadatak izraditi prijedlog zakona kojim bi se u regulatorni okvir RH između ostalog transponirale prethodno navedene EU regulatorne inicijative, ponavljaju u HNB-u.

O švicarskim francima – ništa.

Ministarstvo financija – bez komentara

Isti upit kao i HNB-u, postavili smo i Ministarstvu financija, te još posebno i Poreznoj upravi, možda se njih nešto od svega ovoga tiče. Tržište duga naime očito buja, a nitko ga, čini se, ne kontrolira. Odgovor s tih adresa (ponovo) nismo dobili.

Hrvatski specifikum

I dok su agencije za naplatu potraživanja, što god mislili o njima, poznati biznis-sektor u Europi i svijetu, posrednici koji se sad pojavljuju, a otkupljuju još nenaplaćene odštete za konkretan kreditni proizvod u švicarskim francima, svojevrsni su fenomen tržišta na kojem su kredit u toj valuti pustile banke, pa i za stambeno zbrinjavanje ljudi, a tolerirao ga je regulator. Neobično je kako se onda jedan proizvod takvog tipa dalje razvija i kakve sve anomalije proizvodi. Poput »duha (duga) iz boce«…