Hrvatsku i njezin turizam se u globalnim okvirima doživljava i definira kao jednu od najpoželjnijih destinacija kad se u suodnos stavi danas najvažniju odrednicu: vrijednost za novac. Zaključak je to ekspertize TripAdvisora, daleko najveće platforme putem koje se ljudi odlučuju za odabir putovanja ili destinacije odmora i gastronomskih užitaka, naprosto svega onog što definira turizam nekog kraja. Iscrpnu analizu pozicije Hrvatske kao i stava o njoj na nizu tržišta, te, što i jeste najvažnije, njezine percepcije u odnosu najvažnije konkurente, i ne samo kada je riječ o Mediteranu – iznijeli su Lena Arbury te Antony Powell, specijalisti i vodeći ljudi tvrtke za pojedine segmente njenog poslovanja na prezentaciji u okviru Dana hrvatskog turizma što su se održali u Opatiji.

Bilo je to ujedno i jedno od najvažnijih predavanja ovogodišnjih Dana hrvatskog turizma, jer je hrvatski turizam od trenutka prelaska na euro bio pod posebnim povećalom turističkog tržišta, specijaliziranih i dnevnopolitičkih, stranih i domaćih medija.

Kuglica pet eura

»Zaokruživanje« inicirano prelaskom na euro je izazvalo porast cijena i veliko negodovanje domaće javnosti kao i često čuđenje gostiju iz zemalja standarda sličnog hrvatskom koje k tome čine i veliki postotak gostiju u našem turizmu. S druge strane, s obzirom na udio u ukupnom globalnom turističkom tržištu i utjecaju koji na njega ima, analiza TripAadvisora je iznimno važna i u smislu utjecaja na budući njegov razvoj. Iako je i sam naziv predavanja bio »Kuglica sladoleda pet eura, mit ili stvarnost« definiranog prema problemu koji se u Hrvatskoj kao jako važan ističe svakog srpnja ili kolovoza, a to su svakako cijene u domaćim turističkim odredištima, analiza međunarodnog tržišta, prije svega najvažnijih konkurenata Hrvatske kao što su Španjolska, Grčka, Italija, ali i Velika Britanija pa čak i SAD, ne smijemo zaboraviti da je TripAdvisor dominantan upravo na tržištima kojima je engleski jezik materinji – pokazuje da upravo po pitanju cijena Hrvatska ne iskače iz tog okvira.

Drugim riječima posjetitelji, odnosno korisnici platforme TA, Hrvatsku ne vide kao skupu zemlju, štoviše, definiraju je kao prostor koji itekako dobro uvažava obavezu da se za potrošeni novac dobije adekvatna vrijednost. Hrvatska odlično prolazi i po pitanju održivosti, prirodnih vrijednosti, ekološke očuvanosti pa i gastronomije, a usporedbe radi, govorimo li o hrvatskoj najskupljoj poziciji, a to je dubrovački Stradun, slična mjesta su i pedeset posto skuplja.

Nije komparirana kuglica sladoleda ali jeste pivo – obično, domaće u Dubrovniku je šest eura, na sličnim pozicijama u drugim državama – osam do deset! Očigledno, percepcija stranih turista, ponavljamo oni su unutar TA analize u velikoj mjeri s tržišta SAD i Velike Britanije gdje je decilitar vina desetak eura, i sličnih tržišta koja su po brojnim parametrima jedna od najbogatijih na svijetu, nije ni izbliza onakva kakvu o sebi samima imamo zbog vlastitog standarda. Štoviše, iz kuta gledanja turista iz SAD-a, a oni nas dakako uspoređuju s cijenama u svojoj državi, mi smo – vrlo povoljni. Pije li se vino ili pivo, »tura« za četiri osobe je u SAD-u – pedeset dolara.

Usporedba s najboljima

Dakako, svaka priča ima i svoj – ali. On se ovog puta nalazi u činjenici da TA kao moćna turistička platforma ima manji utjecaj u državama s istočnih granica Europe. Što je problem Hrvatske u tom svjetlu, ali i u pecepciji nas samih po pitanju vlastitog turizma? Iako je prošlo tridesetak godina otkako je Hrvatska postala samostalnim turističkim pojmom, mi sebi samima, kao i prostori poput Mađarske, Slovačke, Poljske ili Češke, Srbije i BiH, »ne dozvoljavamo« da se cjenovno kompariramo sa zapadom europskog Mediterana. Prema tim arhaičnim stavovima, smijemo se i moramo mjeriti samo s najpovoljnijim zemljama Mediterana, s bugarskim i ljetovalištima na crvenomorskim obalama Egipta ili turističkom zvijezdom u usponu – Albanijom.

Istina je ipak drugačija, Hrvatska je prema svemu, od prirodnih datosti, infrastrukture pa do kvalitete usluga zapravo jako, jako slična velikom djelu Italije i Španjolske. Oni jesu naši uzori, i dobro je da je tako jer uvijek su poticatelji napretka oni bolji od tebe. Na kraju krajeva, dominantni korisnici TA platforme su to i potvrdili, oni Hrvatsku doživljavaju bez nama, i nekim susjednim državama što su prošle slično društveno uređenje, još uvijek tako opterećujućih zalihosti prošlosti. Oni nam »dozvoljavaju« cijene jer njima su – konkurentne, adekvatne našim vrijednostima.

– Lijepo je vidjeti ovu analizu, vidjeti da je Hrvatska, iako mala, konkurentna mnogo snažnijim, u svakom smislu, državama poput Italije, Španjolske ili Grčke, no ne smijemo zaboraviti da će cijena usluga i cijelog paketa proizvoda u godini koja dolazi biti od krucijalnog značaja u odabiru odredišta. Konkurencija nikad jača, vrlo je agresivno krenula u promociju, pitanje cijena je središnje pitanje, zaključio je nakon analize iznesene u opatijskom Hotelu Royal Kristjan Staničić, direktor HTZ-a.

Mudro je povući ručnu kočnicu

Jako slično razmišlja i ministar Tonči Glavina koji je hrvatskom turističkom sektoru poslao nedvosmislenu poruku: imate li osjećaja za vrijeme i prostor, ne treba zaboraviti da su ne tako daleko od nas velika ratna žarišta kao i ekonomske krize u našim najjačim emitivnim tržištima kao što je to primjerice Njemačka, cijene ćete ostaviti na razini lanjskih. Ni cent iznad. Da, može se, iz kuta gledanja onih koji daju uslugu prihvatiti da rast cijena energenata i rada mora utjecati i na poskupljenje proizvoda, ili, što ipak ide u red hazarderskog promišljanja, da će se ratne krize jako reflektirati na Tursku, Grčku, Cipar i Egipat, pa će turisti sami od sebe, kakve god cijene imala, potražiti Hrvatsku. Moguće, mada je takvo razmišljanje jako opasno. Dakako da Hrvatska zaslužuje cijene na razini njezinih prirodnih datosti te razvijenosti ponude, po čemu je jedna od najboljih na Mediteranu, ali kad je riječ o godini koja dolazi, pa i zbog lanjskih cjenovnih potresa koje smo izazvali, možda je ipak mudro povući »ručnu«.