RIJEKA  Gotovo tri godine nakon spektakularnih uhićenja nekadašnjih moćnika Uljanik grupe i dvije godine nakon što je tužiteljstvo prvi put podiglo optužnicu u kojoj ih tereti za štetu od gotovo 900 milijuna kuna, optužno vijeće Županijskog suda u Rijeci sutra će, s početkom u 10 sati, opet zasjedati po ovom predmetu. Potvrdi li se optužnica, ovaj krak afere Uljanik time bi ušao u fazu suđenja što je opet proces za koji se sa sigurnošću već sada može reći da je nešto što će se vući i trajati godinama. Treba još vidjeti i što će se događati s drugim krakom istrage koji, po sumnjičenju za kaznena djela i pričinjenu materijalnu štetu, nosi još teži krimen. Nakon dodatnog istraživanja o restrukturiranju riječkog brodogradilišta, podsjetimo, policija je još krajem 2020. godine kazneno prijavila 11 odgovornih iz Uljanik grupe te Hrvatske brodogradnje – Jadranbroda, za koje sumnja da su počinili čak 26 kaznenih djela kojima su, na teret državnog proračuna i »3. maja«, počinili štetu od 1,5 milijardi kuna. Međutim, iz Državnog odvjetništva po ovom se pitanju još nisu oglasili.

Alpha Adriatic

Nakon hapšenja bivših menadžera Uljanika, »3. maja« i Uljanik grupe u proljeće 2019. godine i njihovog smještanja u istražni pritvor, Županijsko državno odvjetništvo u Rijeci koncem ožujka 2020. godine podiže optužnicu protiv dvanaestorice bivših čelnika Uljanik grupe i Uljanik plovidbe, dok se kao trinaestoptužena našla i sama pulska brodarska kompanija koja je nedugo potom promijenila ime i danas posluje kao Alpha Adriatic. Premda se formalno govori u terminu nove optužnice koju je tužiteljstvo podiglo u rujnu prošle godine, nakon što je zatražena njezina dorada, u odnosu na okrivljenike, činjenične i pravne opise kaznenih djela te zakonske kvalifikacije djela, ista je identična optužnom aktu koji je podignut još 24. ožujka 2020.

Krimen da su počinili kaznena djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, a za jednog okrivljenika i subvencijsku prevaru stavljaju se na teret bivšem članu Uprave Uljanika Marinku Brgiću, kao prvooptuženom, a redom slijede bivši direktor Uljanik plovidbe Dragutin Pavletić, bivši član Uprave Uljanika Veljko Grbac, bivši predsjednik uprave Uljanik grupe Gianni Rossanda kao četvrtookrivljeni, bivši predsjednik uprave Uljanik grupe i Rossandin prethodnik Anton Brajković, bivši direktor Uljanik Brodogradilišta Silvan Kranjc, bivši direktori »3. maja« Zdravko Pliško i Maksimilijan Percan, tadašnji direktor Uljanik Pomorstva za usluge Elvis Pahljina, direktor Uljanik Shipmanagmenta Darko Šorc, bivši direktor »3. maja« Domagoj Klarić te bivši direktor Uljanik Brodogradilišta Eduard Milovan.

Optužnicom je obuhvaćen slučaj četiriju brodova za prijevoz rasutog tereta koji su u pulskom brodogradilištu građeni od 2010. do 2016. godine za Uljanik plovidbu. Brgić, Grbac, Rossanda, Brajković, Kranjc i Pahljina terete se tako da su, na zahtjev i u dogovoru s Pavletićem i Šorcom, postupajući na štetu društva o čijim su se interesima bili dužni brinuti, ugovorili gradnju ovih bulk-carriera po cijeni znatno nižoj od obračunatih planiranih troškova proizvodnje. Tužiteljstvo tvrdi da su to učinili iako su bili svjesni da će to rezultirati teško nadoknadivim gubitkom u poslovanju društva te znajući da kupci nemaju u cijelosti osigurana sredstva za financiranje izgradnje naručenih brodova. Prema onom što je utvrdilo tužiteljstvo, financijske obaveze prema ugovorima o gradnji brodova samo su u manjoj mjeri izvršene, djelomično i kroz izdavanje preferencijalnih dionica, bez da je prethodno izvršena procjena njihove tržišne vrijednosti, čime je nastala šteta od blizu 736 milijuna kuna za pulski škver.
Pavletić i Zdravko Pliško, koji je preuzeo upravljačko kormilo nad riječkim brodogradilištem odmah nakon privatizacije od Uljanika, terete se za pozajmicu u iznosu od 36 milijuna kuna koja je išla od »3. maja« prema Uljanik plovidbi. Trebala je to biti kratkoročna pozajmica, no rok povrata kontinuirano je prolongiran nakon čega je, kaže tužiteljstvo, vraćen tek manji dio novca, čime je »3. maj« na kraju oštećen za 29 milijuna kuna. Pavletiću se tako na teret stavlja da je nezakonito pribavio novac za Uljanik plovidbu, kojoj je bio na čelu i čiji je bio dioničar, a Plišku da je bez potrebne odluke i odobrenja Nadzornog odbora »3. maja« odobrio pozajmicu, pri čemu je riječko brodogradilište u tom trenutku bilo korisnik državnih potpora. Optužnicom se Pavletiću dodatno stavlja na teret i da je s nakanom za svoju tvrtku nedopušteno iskoristio državne potpore namijenjene drugoj tvrtki. Radilo se o blizu 18 milijuna kuna koje je Dragutin Pavletić kao odgovorna osoba Uljanik plovidbe zadržao za svoju tvrtku premda je taj uplaćeni novac, prema sporazumu zaključenim s državom, bio obvezan proslijediti korisniku potpore, odnosno »3. maju«, utvrdilo je tužiteljstvo.

Panel-linija

Zadnjeg »uljanikovog« direktora u »3. maju«, prije sloma pulskog holdinga, Maksimilijana Percana optužnicom se dokačilo za panel-liniju u Vodnjanu. Tužiteljstvo tereti Percana, Brgića, Grpca i Rossandu da su u listopadu 2017. godine zaključili ugovor o kupoprodaji panel-linije, koja zapravo nikad nije napustila Uljanikove pogone u Vodnjanu. Tužiteljstvo je utvrdilo da je to bilo suprotno interesima »3. maja« te da riječko brodogradilište za tim postrojenjem, koje ga je koštalo 22 milijuna kuna, nije imalo nikakve potrebe niti ga je ikada koristilo.
Nakon što je tužiteljstvo prvi put izašlo s optužnicom, proces je odužilo i to što su branjenici optuženih bili tražili da se predmet ustupi i prebaci na Županijski sud u Puli, pa je o tome morao odlučiti Vrhovni sud koji je to odbacio. Optužno vijeće Županijskog suda u Rijeci, kojim u ovom predmetu predsjeda sudac Saša Cvijetić, o osnovanosti optužnice trebalo je odlučivati još u rujnu 2020. godine, ali to se nije dogodilo jer su branitelji više okrivljenika zatražili izdvajanje dijela dokaza iz spisa. Nekoliko je zahtjeva prihvaćeno, a žalbe je Vrhovni sud odbacio. Na sjednici optužnog vijeća u veljači ove godine optužnica je vraćena jer je Sud zatražio doradu istrage kroz ispitivanje dvoje svjedoka čiji su raniji iskazi bili izdvojeni kao nezakoniti, kao i prevođenje dokumentacije na kojoj se, uz ostalo, temelji nalaz vještaka. Prvotni rok koji je tužiteljstvu određen bio je 1. lipnja, ali je zatraženo produljenje roka za još tri mjeseca, što je riječki Županijski sud prihvatio. Zadnjih dana kolovoza prošle godine Županijsko državno odvjetništvo izlazi s, pravno gledano, novom optužnicom, a u naravi je zapravo riječ o identičnom optužnom aktu s početka 2020. godine, samo dorađenom. Je li to sada kraj svim pravnim manevrima za odgodu ročišta, odnosno je li sve odrađeno dovoljno da prvi krak afere Uljanik (konačno) dođe u fazu suđenja, znat će se nakon sutrašnje sjednice optužnog vijeća Županijskog suda u Rijeci.