ZAGREB – Uz 300 milijuna kuna koje je država u petak uplatila za dug zdravstvenog sustava za lijekove, za istu će se namjenu odvojiti još 1,54 milijarde kuna do sredine studenoga, nakon rebalansa proračuna. Od toga će 200 milijuna kuna otići na pokrivanje duga Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje ljekarnama za lijekove na recept, na što je potrošena i prva tranša od 300 milijuna kuna, a 1,34 milijarde za dug bolnica veledrogerijama. Tako će najnovija, treća ovogodišnja intervencija iz proračuna za pokrivanje duga u zdravstvu biti teška ukupno 1,84 milijarde kuna.

Injekcija sustavu

U srpnju država je intervenirala s 500 milijuna kuna, a u ožujku, nešto prije epidemije koronakrize s 400 milijuna kuna. Novac koji će država odvojiti do kraja godine za pokrivanje duga bolnicama trebao bi značiti plaćanje svih dugova koji su stariji od 180 dana. Trenutačno je to najvažniji detalj iz rebalansa proračuna koji Vlada sa svoje sjednice u četvrtak planira poslati u parlament koji bi ga trebao usvojiti najvjerojatnije 11. studenoga. Tek nakon toga će novac krenuti na račune bolnica, a samim time i na račune veledrogerija. Dotad će, kako je pojasnila Dijana Percač, predsjednica HUP-ove Koordinacije veledrogerija nakon sastanka s ministrima zdravstva i financija Vilijem Berošem i Zdravkom Marićem, isporuka lijekova i dalje biti otežana. No, ministar Beroš kaže da bolnice dosad nisu »iskazale nedostatak lijekova« pa on pretpostavlja da će ih na zalihama imati dovoljno do rebalansa.

Tako će u ovoj godini ukupna financijska injekcija sustavu zdravstva biti 2,74 milijarde kuna, a ministar Marić kazao je da i dalje glavni izazov ostaje kako spriječiti generiranje duga jer bolnice svaki mjesec stvore 220 milijuna kuna novog duga za lijekove. Priznao je Marić i da odluka da se prvo »počisti« dug stariji od 180 dana znači i da će u toj raspodjeli dodatne 1,34 milijarde kuna biti zakinute bolnice koje su i dosad unatoč svim poteškoćama uspjele održavati plaćanje unutar tog roka. Naime, bolnice koje nemaju dug stariji od 180 dana u ovom paketu neće dobiti pomoć države, a među onima koje nastoje tom dinamikom plaćati svoje obveze je i riječki KBC, koji ima tek pet posto dugova starijih od tog roka.

Ministar Marić napomenuo je da bi »bilo sjajno kad bi država ispred sebe imala samo problem rješavanja starih dugova, da se dinamika gomilanja duga nije dodatno povećala za vrijeme epidemije«, ali našao je i olakotnu okolnost za zdravstveni sustav kojem je korona povećala izdatke, a smanjila prihode. No, dodao je i da je država ubrzala uplate iz proračuna te da je pomagala s beskamatnim pozajmicama. Ministar Marić kazao je da je moguće da se država zaduži i plati dospjele dugove u zdravstvu jer je u javnim financijama napravila iskorake da može o takvim stvarima razmišljati, ali je upozorio da Vladu zanima kako postaviti financijski održiv sustav da se nove obveze ne generiraju.

Predstavnici veledrogerija su ipak oprezni pri procjeni kada bi se mogla normalizirati opskrba jer, kako napominju i Jasminko Herceg iz Medike i Tomislav Kučić iz HGK-ova udruženja veledrogerija, na sastanku nisu dobili jasan odgovor na pitanje kako će HZZO plaćati svoje obveze prema ljekarnama do kraja godine. Obojica upozoravaju da je od 700 milijuna kuna duga HZZO-a ovim planom obuhvaćeno plaćanje ukupno 500 milijuna kuna, ali da će se, ako bude zastoja do kraja godine, taj dug prema ljekarnama preliti na veledrogerije i da će se poništiti efekt 1,34 milijarde kuna kojeg će dobiti na ime plaćanja duga bolnica za lijekove. Procjenjuju i to da bi se opskrba mogla normalizirati nakon polovine studenoga. Plaćanje dugova u zdravstvu samo je dio rebalansa proračuna koji će u ovoj godini, kako je otkrio ministar financija, biti u minusu oko 30 milijardi kuna, odnosno osam posto BDP-a. Ministar je pojasnio da je ukupan efekt koronakrize oko 28,5 milijardi kuna, u što ulaze i oko osam milijardi kuna odvojenih za mjere pomoći gospodarstvu za očuvanje radnih mjesta te oko dvije i pol milijarde kuna otpisanih doprinosa tvrtkama koje su se našle u teškoćama.

Porezni prihodi

Uz to porezni prihodi manji su za oko 12,5 posto u odnosu na prošlogodišnje. Ako se ta dinamika nastavi do kraja godine to znači da će prihodi samo od poreza biti za oko 11 milijardi kuna manji nego lani kada su bili gotovo 83 milijarde kuna. Ministar otkriva i da je u listopadu iznos fiskaliziranih računa u trgovini na malo gotovo na prošlogodišnjoj razini, dok je turizam na oko 40 posto prošlogodišnjeg listopada, što su bolje brojke nego u rujnu.
Ipak, i pad prihoda i pad gospodarstva bit će manji od prvotno planiranih u svibnju. Tada je Vlada procjenjivala da će pad BDP-a biti 9,4 posto, dok bi na kraju u ovoj godini pad mogao biti oko osam posto. No, u svibnju se govorilo o deficitu od oko 6,8 posto BDP-a, odnosno oko 25 milijardi kuna, ali je proračunski minus dodatno podebljan s pet milijardi kuna.

Ministar ističe da bi situacija bila i znatno gora da država nije proteklih godina konsolidirala javne financije, pa će tako javni dug ove godine narasti na 86 posto BDP-a, dok bi bez uravnoteženja javnih financija bio iznad 100 posto BDP-a. Već od iduće godine planira se silazna putanja tog duga, za oko dva postotna boda godišnje. Fokus će i dalje, pojašnjava ministar, biti na pomoći gospodarstvu i očuvanju radnih mjesta, ali će se mjere ubuduće financirati iz europskih fondova, dok je dosad primarni izvor bilo zaduživanje i uštede u proračunu. Uz to, Marić naglašava da ni u jednom trenutku nije došla u pitanje isplata mirovina i da će tako biti i ubuduće.

Na pitanje je li u rebalansu moguće postići dodatne uštede novom odgodom nabave vojnih zrakoplova ministar je odgovorio da će se o tome na čemu će se štedjeti znati više u četvrtak kad bi Vlada trebala predložiti rebalans.