Sezona infekcija

Treba li se cijepiti protiv gripe? Evo što kažu infektolozi, kardiolozi, dijabetolozi…

Ljerka Bratonja Martinović, Barbara Čalušić

Foto Arhiva NL

Foto Arhiva NL

Cijepljenje protiv gripe počinje 30. listopada



Nadolazeća sezona gripe ne bi trebala biti intenzivnija od prošlogodišnje, koja je bila blaža u odnosu na pretpandemijske godine, no to nije razlog da se sve starije osobe i kronični bolesnici ne cijepe protiv gripe, koja kod njih može izazvati ozbiljne komplikacije, pa i smrt.


Upozoreno je to na konferenciji za novinare na kojoj su infektolozi, kardiolozi i dijabetolozi posvjedočili o težini komplikacija koje gripa može izazvati kod ovih skupina bolesnika.


Svaka treća starija osoba hospitalizirana zbog gripe razvije upalu pluća, a odrasle osobe koje dobiju gripu imaju 10 puta veći rizik od srčanog i osam puta veći rizik od moždanog udara za vrijeme infekcije i neposredno nakon nje, upozoravaju liječnici.




Pacijenti s dijabetesom imaju tri puta veću vjerojatnost za hospitalizaciju tijekom epidemije gripe, a nakon infekcije, rizik od upale pluća raste za sedam puta, a za srčane komplikacije osam puta.


– Protekla je sezona gripe obilježila povrat te bolesti. Broj oboljelih od gripe u sezonama od 2015. do 2019. bio je veći nego lani, ali je virus gripe cirkulirao dugo.


Gripa je rano počela i dugo trajala, s nešto manjim intenzitetom, a slična se sezona očekuje i ove godine, kazao je prof. dr. Goran Tešović s Infektivne klinike »Dr. Fran Mihaljević«.


Iako je učinkovitost cjepiva u prevenciji infekcije relativno loša, i kreće se od 20 do 70 posto, cijepljene osobe imaju i do 90 posto manju šansu da razviju komplikacije, budu hospitalizirane, i da umru, naglasio je Tešović.


Zato bi se, kazao je, cijepiti trebala djeca u dobi od šest mjeseci do 2. godine života, trudnice, kronični bolesnici i osobe starije od 65 godina, ali i izrazito pretile osobe.


– Virus gripe utječe na srčani mišić, može izazvati upalu, zbog čega srce oslabi, a moguća je i životna ugroza.


Studije su pokazale da u prvom tjednu nakon infekcije gripom vjerojatnost da će pacijent dobiti srčani udar raste 10 puta, a za moždani osam puta.


Taj visoki rizik traje do 28 dana nakon infekcije, ističe.


Slično je s dijabetičarima, koji imaju izrazito visok rizik za upalu pluća, infarkt, smrtnost ili liječenje u jedinici intenzivnog liječenja ako se razbole od gripe, a nisu cijepljeni, upozorila je prof. dr. Jasna Čerkez Habek iz KB-a Sv.Duh.


Cijepljenje protiv gripe u ordinacijama obiteljske medicine počinje 30. listopada. U Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ-a prve doze cjepiva počet će stizati idući tjedan, a ukupno je naručeno 30 tisuća doza.


– Cjepivo je vrlo slično prošlosezonskom te sadrži antigene protiv virusa tipa A H1N1 i H3N2 te dva virusa tipa B. Ono je adaptirano na nove viruse u cirkulaciji, kaže zamjenica voditelja Epidemiološkog odjela u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo PGŽ-a dr. Andrea Petaros Šuran.


Kao i ranijih godine prioritet u cijepljenju i pravo na besplatno cjepivo protiv grupe imaju rizične skupine, a to su osobe starije od 65 godina, kronični bolesnici i njihovi ukućani, ako se iz nekog razloga kronični bolesnici ne mogu cijepiti, trudnice i zdravstveni radnici.


– Osobe koje nemaju pravo na besplatno cijepljenje cjepivo mogu nabaviti preko liječničkog recepta i cijepiti se kod svojih izabranih liječnika, a i mi u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo cijepit ćemo građane koji se žele cijepiti na komercijalnoj osnovi, dodaje Petaros Šuran.


Dok se povećanje broja slučajeva gripe očekuje krajem godine, epidemiolozi upozoravaju na povećan broj slučajeva hripavca koji se trenutno javlja u raznim dobnim skupinama.


– Potvrdili smo slučajeve zaraze kod sasvim malih beba koje još nisu cijepljene, ali i kod odraslih u dobi od 50 godina.


Činjenica je da imunitet cjepiva protiv hripavaca polako blijedi te bi ga trebalo obnavljati svakih desetak godina što može biti jedan od uzroka povećanog broja slučajeva zaraze hripavcem, zaključuje Petaros Šuran.