ZAGREB – Svaki mjesec iznova poslodavci iz djelatnosti koje su najviše stradale u pandemiji i kojima je rad ograničen ili u potpunosti onemogućen zbog epidemioloških mjera, iščekuju hoće li Vlada produljiti isplatu potpora za očuvanje radnih mjesta koja je posljednjih 15 mjeseci najveći jamac da neće morati ugasiti svoju tvrtku ili obrt. Zasad je sigurno da će se potpore isplaćivati i za svibanj, ali novac predviđen za tu vrstu pomoći polako se topi. Vlada je dosad, u prošloj i ovoj godini, na ime tih potpora isplatila više od deset milijardi kuna i to je 1,5 milijardi kuna manje od ukupnog iznosa koji je za te potpore predviđen u dvije godine.

Lani je za potpore u proračunu osigurano oko 7,6 milijardi kuna, ove godine je predviđeno 3,9 milijardi kuna. No, potpore za ožujak se još isplaćuju, a za one travanjske zahtjevi se zaprimaju do 23. svibnja. Tek onda će započeti i predaja zahtjeva za svibanj. S obzirom na to da u ovoj godini mjesečno za potpore odlazi 500 i 600 milijuna kuna, za očekivati je da će se preostali novac potrošiti kad se isplate potpore za svibanj.

Odluka u zadnji čas

Već sada je potpuno jasno da će dio poduzeća trebati potpore za očuvanje radnih mjesta i u lipnju, a i nekoliko mjeseci kasnije, pa nije čudo da već sada inzistiraju na odgovoru hoće li ih biti ili ne, a članovi Vlade su dosad na takve poruke uglavnom odgovarali da ni te potpore ne mogu vječno trajati, ali i to da država neće napustiti poduzetnike kojima je onemogućen ili otežan rad zbog pandemije. Ako želi nastaviti isplaćivati potpore za očuvanje radnih mjesta u sljedećim mjesecima i ako broj zahtjeva drastično ne padne, Vlada će morati pronaći dodatni novac jer će se onaj predviđen za ovu godinu potrošiti i prije isteka pola godine.

O tome hoće li se potpore nastavati isplaćivati i u lipnju, Vlada će vjerojatno kao i dosad odlučivati u posljednji tren. Tako je odluka o isplati potpora za svibanj donesena 30. travnja, a ona za sljedeći mjesec donijet će se u vrijeme kad će u Vladi odlučivati i o rebalansu proračuna. Bit će to pogodan trenutak i da se odluči o dodatnom novcu za isplatu potpora za očuvanje radnih mjesta, a u Vladi nam kažu da će se do toga novca, kako je i dosad bio slučaj, dolaziti dijelom iz EU fondova, a dijelom preraspodjelom unutra proračuna ili povećanjem rashoda, što će se morati dogoditi i zbog plaćanja dugova u zdravstvu.

Nastavak isplate potpora za očuvanje radnih mjesta zatražio je jučer i Ceh ugostitelja Hrvatske obrtničke komore (HOK), a njihov je predsjednik Josip Smolić u priopćenju poručio da ugostitelji trebaju potporu svih razina vlasti.

Vlada sačuvala ekonomiju

– Ugostitelji kažu kako su im dvije zabrane rada u proteklih godinu dana i smanjeni poslovni kapaciteti, unatoč ekonomskim mjerama Vlade, doveli u pitanje opstanak poslovanja. Oni koji su imali nekakve zalihe, već su ih potrošili, većina ih je opterećena kreditima, a prihoda nema ili su znatno smanjeni, poručio je Smolić.

Da će Vlada ipak pronaći novac i za isplatu potpora u lipnju, dao je naslutiti i ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović koji je poručio da će Vlada, »kao i do sada, dok bude potrebe i nužnosti za sudjelovanjem države, sudjelovati«, te je podsjetio da je prije tjedan dana mjera potpore za očuvanje radnih mjesta produljena i za svibanj.

Upravo su Vladine mjere, naglasio je Aladrović, uspjele očuvati ekonomiju i zaposlenost, pa se pozvao na podatke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) prema kojima Hrvatska trenutno ima 17 tisuća više zaposlenih u odnosu na razdoblje početka pandemije.

– Siguran sam da će idući objavljeni podaci pokazati još veću razliku u korist zaposlenih radnika, s obzirom na to da su određene industrije bile izrazito propulzivne i tijekom pandemije. Tako da ekonomija u ovom trenutku nije ugrožena i vide se znaci oporavka, uvjeren je Aladrović.

Kazao je i da podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje »pokazuju konstantan pad broja nezaposlenih osoba«, a očekuje da će se to nastaviti. Prema podacima HZZ-a jučer je u Hrvatskoj bilo 146 tisuća nezaposlenih, što je dvadesetak tisuća manje nego u vrijeme kad se uslijed pandemije počeo povećavati broj ljudi bez posla.
– Trendovi na tržištu rada su dobri, procijenio je resorni ministar.

Raste potražnja

Na poboljšanje na tržištu rada ukazuje i Ministarstvo financija u Programu konvergencije i takvu situaciju također povezuje s potporama za očuvanje radnih mjesta, navodeći da će u ovoj godini na tu subvenciju otići oko jedan posto BDP-a, odnosno 3,9 milijardi kuna. Podsjećaju i da je lani od ožujka do svibnja mjera za očuvanje radnih mjesta isplaćena u svakom mjesecu u prosjeku za 530 tisuća radnika, da je u trećem kvartalu taj broj pao na oko 67 tisuća radnika, ali da to nije značilo i pogoršanje situacije na tržištu rada. Nakon izbijanja drugog vala epidemije, broj radnika uključenih u mjeru ponovo raste te se u razdoblju između studenog 2020. i veljače 2021. stabilizirao na nešto više od 150 tisuća radnika.

– Podaci dostupni za prvo tromjesečje 2021. godine ukazuju na povoljne trendove na tržištu rada. Naime, u prvom tromjesečju 2021. nastavljen je rast sezonski prilagođenog broja osiguranika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, uz istovremeno smanjenje broja nezaposlenih registriranih kod Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Potražnja za radom znatno je porasla u prvom tromjesečju ove godine te je u ožujku 2021. dosegnula 95 posto pretpandemijske razine iz ožujka 2019., navodi se u Programu konvergencije. Uz to, kaže se u dokumentu, na slične trendove ukazuju i rezultati anketiranja poduzeća koji ukazuju na oporavak očekivane zaposlenosti u idućim mjesecima, što je posebno izraženo u sektorima industrije i građevinarstva.