RIJEKA – Tlo u Petrinji nije prestalo podrhtavati, a tako će prema procjeni seizmologa biti idućih godinu dana. Čak nije isključeno da će se možda dogoditi i još jači udar sljedećih dana iako je to vrlo malo vjerojatno, a ono što je zasad sigurno jest da će biti još mnogo naknadnih potresa od kojih će neki biti poprilično jaki te će možda uzrokovati dodatna oštećenja.

Tijekom jučerašnjeg jutra u seriji petrinjskih potresa najjači je bio magnitude 4,9 po Richteru, a seizmolog Tomislav Fiket kaže da se može očekivati još potresa magnitude preko 5. Koliko će ti jaki potresi još trajati teško je prognozirati, jer ima potresa koji vrlo brzo prestanu.

– Međutim mi iz iskustva znamo da na našem području to obično traje više mjeseci, a po ovoj magnitudi moglo bi potrajati godinu, a možda čak i više. U tlu ispod Petrinje i dalje se događaju potresi, jer se rasjed relaksira.

Napetost koja je nakupljena na ovom području sad se otpušta kroz potrese. Malo po malo materijal popušta i gibanje se nastavlja prema izjednačavanju napetosti i to je normalno. To nas i dalje očekuje, pojašnjava Fiket.

Granični rasjed

Na pitanje možemo li očekivati i potres jači od 6,2 po Richteru Fiket kaže da se svi nadaju kako na tom rasjedu neće doći do jačeg potresa.

– Set podataka s kojim raspolažemo je ograničen tako da nikad ne možemo reći ne. Po svemu sudeći to je maksimalni potres koji se dogodio na tom području i neće biti jačih, ali ne možemo reći sa stopostotnom sigurnošću da je to tako, ističe Fiket.

Potres koji je razorio Petrinju dogodio se na rasjedu koji se otprilike pruža u smjeru sjeverozapad-jugoistok i prolazi Pokupljem u blizini Petrinje i Gline, a riječ je o graničnom rasjedu između dva vrlo različita tektonska bloka, Dinarida i Panonskog bazena.

Posljednji jaki potres na ovom području dogodio se 1909. godine kad je Pokuplje zatresao razoran potres magnitude 5,8. Od tada tektonske sile naprezale su stijene na tom području dok nije došlo do granice pucanja i sloma.

– Do velike napetosti među pločama došlo je jer su dva materijala zapela jedan o drugi. Jedan bi htio ići gore, a drugi dolje ili bi jedan htio ići lijevo, a drugi desno. Tako dugo dok ih ništa ne sprečava u tome da svatko ide svojim putem ništa se ne događa i oni klize jedan uz drugi, međutim u nekom trenutku dođe do zapinjanja u nekim neravninama u materijalu i to se gibanje zaustavi.

Kad se to zaustavi, a i dalje se unosi jedno na drugo, nema materijal drugoga nego se savija do točke pucanja, a kad dođe do te točke pucanja, dogodi se potres i to se dogodilo u Petrinji.

Pokuplje je mjesto na kojem je Andrija Mohorovičić napravio svoje epohalno otkriće. Tamo su se već dešavali takvi potresi. Upravo je na osnovu potresa 1909. godine Mohorovičić napravio svoje otkriće.

To je područje za koje znamo da je seizmički aktivno i na kojem se mogu događati ovakvi potresi. Isto vrijedi i za Levanjsku varoš u Slavoniji, kao i za zagrebačko, riječko područje te gotovo cijelu Dalmaciju.

Znamo da je bio makarski potres. Tu je i jug Dalmacije s Dubrovnikom koji može osjetiti najjači potres. Tu bi moglo biti magnitude 7 po Richteru, a možda čak i više. Imao bi još razornije posljedice od ovog petrinjskog, jer oslobođena energija bila bi puno, puno veća od ove sada, a nažalost vidimo kakve su posljedice, objašnjava Fiket.

Pojačana aktivnost

I riječko bi se tlo, kaže seizmolog, moglo tresti 6 do 6,2 po Richteru.

– Znamo da je bio Vinodolski potres 1916. godine magnitude 5,8 po Richteru. I pokupski je potres 1909. godine imao magnitudu 5,8 po Richteru, a sad je ta magnituda bila 6,2. Dakle i u Rijeci možemo očekivati jednak potres petrinjskom, upozorava Fiket.

Hrvatska će ovu godinu zapamtiti po seriji jakih potresa, međutim Fiket kaže da to nije ništa neuobičajeno, jer pojačana seizmička aktivnost nije nešto što se nije događalo kroz povijest.

– Bilo je takvih situacija i prije. Jedino što smo u zadnje vrijeme živjeli u boljem razdoblju kad je bila slabija aktivnost i nije bilo jačih potresa pa smo svi zaboravili da se takve stvari nažalost događaju, ističe seizmolog.

Razoran petrinjski potres po svojoj jačini može se usporediti s onim banjalučkim iz 1969. godine koji je imao magnitudu 6 po Richteru, kao i s talijanskim potresom u L’Aquili 2009. godine čija je magnituda iznosila 6,3 po Richteru. Oba su potresa za posljedicu imala ljudske žrtve i veliki broj uništenih građevina. U Banjoj Luci je poginulo 15, a u L’Aquili čak 309 ljudi.

– Banja Luka je imala razoran potres koji je napravio velike štete, međutim Richterova skala nije linearna skala pa porast u skali znači oslobađanje puno više energije. Tako magnitude 6 i 6,1 po Richteru nisu bliski potresi, nego je velika razlika u energiji, a 6 i 6, 2 je reda puta dva energije.

U svakom slučaju bio je to potres sličan ovome, a Petrinju možemo uspoređivati i s L’Aquilom u Italiji. To su razorni potresi koji su nažalost imali ljudske žrtve, zaključuje Fiket.