Ovo je tek početak, komentirao je u četvrtak glasnogovornik Kluba zastupnika HDZ-a Nikola Mažar činjenicu da je potvrđena optužnica protiv četvorice nekadašnjih članova Plenkovićevih vlada, Darka Horvata, Josipa Aladrovića, Tomislava Tolušića i Borisa Miloševića.

Nije Mažar pogriješio, sada kad je ta optužnica postala pravomoćna, ovoj će se četvorci moći suditi i možda će oni biti kažnjeni, a možda i ne.

Trgovanje utjecajem

Sud će donijeti odluku je li USKOK prikupio dovoljno dokaza da bi ih se proglasilo krivim.

Problem je, međutim, što se taj početak u ovom slučaju čeka jako dugo.

Horvat, tadašnji ministar graditeljstva, uhićen je još 19. veljače 2022., a ubrzo potom je javnost doznala da se USKOK bavi i ostalom trojicom iz ovog predmeta.

Optužnica protiv njih podignuta je u listopadu 2022., dakle skoro tri godine poznato je da se Horvata, Aladrovića, Tolušića i Miloševića sumnjiči da su zloupotrijebili položaj i trgovali utjecajem, bili uključeni u pogodovanje u raspodjeli državnog novca putem javnog natječaja i prilikom zapošljavanja u javnoj ustanovi.

Ali, njihovi odvjetnici koristili su pravna sredstva koja su im bila na raspolaganju i proces potvrđivanja optužnice značajno se oduljio. A do drugostupanjske presude proći će još godine, sasvim je neizvjesno hoće li ona stići do, primjerice, idućih parlamentarnih izbora, koji bi se u redovnom roku trebali održati 2028.

Moguće je, znači, da će HDZ i na te izbore, kao što je i na prošlogodišnje, a vrijedi to i za SDSS čiji je Milošević član, ići bez pravosudnog pravorijeka svojim bivšim istaknutim dužnosnicima. HDZ-u i SDSS-u svakako ne bi smetalo ako bi Horvat, Aladrović, Tolušić i Milošević u konačnici bili osuđeni.

Političko poentiranje

No, obje stranke mogle bi u predizbornoj kampanji politički poentirati kada bi ovi ljudi prije nje bili oslobođeni, nakon što su ih protivnici i mediji već praktično pokopali.

Nije zato jednostavno procijeniti odgovaraju li ili ne strankama maratonski kazneni postupci koji se vode protiv njihovih članova.

Ali, javnost je nedvojbeno zainteresirana za to da pravda bude što brža, posebno da korupcijske afere na visokoj državnoj razini koje imaju velik odjek dobiju epilog prije nego što gotovo svi zaborave o čemu se u njima točno radilo.

Tko bi, recimo, bio u stanju »iz glave« precizno kazati na koji je to način zakon kršio bivši ministar uprave Lovro Kuščević, koji je jedno vrijeme bio i politički tajnik HDZ-a?

On je još u srpnju 2019. napustio Vladu zbog javnog pritiska na njega u vezi nekih transakcija sa zemljištem dok je bio općinski načelnik Nerežišća.

Optužnicu je zaradio krajem 2021., ali još nema niti nepravomoćnu presudu. Na sudski proces Kuščeviću malo tko još obraća pažnju, a čovjek je svojedobno dominirao u hrvatskim medijima.

Dragocjenost za istražitelje

I Gabrijela Žalac, nekad agilna ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije, odavno već nije pod svjetlima reflektora, a uhićena je u studenom 2021.

Godinu dana kasnije protiv nje je Europsko tužiteljstvo podignulo optužnicu jer je navodno debelo preplatila nabavu softvera financiranu EU novcem, ali do danas ona nije potvrđena.

Odvjetnici Gabrijele Žalac također se obilato služe pravnim sredstvima koja im je zakon omogućio.

Njezina prijateljica, državna tajnica Josipa Rimac, dospjela je u istražni pritvor još u svibnju 2020.

U međuvremenu se preudala i promijenila prezime u Pleslić, mobitel koji joj je zaplijenila policija bio je prepun WhatsApp poruka koje je pisala brojnim moćnim ljudima u Hrvatskoj i time prava dragocjenost za istražitelje, ali ni ona nije još ni za što pravomoćno optužena.

Tri optužnice u kojima je se tereti za razna pogodovanja i dalje su nepotvrđene. Slučaj ministra zdravstva Vilija Beroša je svjež, uhićen je u studenom prošle godine za pogodovanje trgovcu medicinskim aparatima i vjerojatno mu se, sukladno uvriježenoj praksi, neće suditi barem do 2029.

Bivši ministar obrane Mario Banožić je, tvrdi Državno odvjetništvo, u studenom 2023. prouzročio prometnu nesreću u kojoj je poginuo otac dviju djevojčica. To nije bio toliko zahtjevan predmet i Banožiću bi se već sudilo da početak procesa nije odgođen zbog više sile.

Svi su oni još uvijek formalno nevini, ni za koga iz Plenkovićeve vlade tko se našao pod udarom zakona ne može se reći da je za bilo što kriv.

Arsen Bauk: Dugotrajnost postupka je pozitivna ako je presuda pravedna

SDP-ovac Arsen Bauk ima dugi politički staž u Vladi i Saboru i možda zato, a razlog su možda i recentne istrage protiv njegovih stranačkih kolega, ne diže galamu zbog sporosti kaznenih postupaka kojih su u središtu njegovi protivnici iz HDZ-a.

– Ako dugotrajnost postupka dovodi do pravedne presude, onda je ona nešto pozitivno, rekao nam je jučer Bauk.

On smatra da bi trebalo razmotriti zakonske mehanizme kojima bi se skratilo postupke tek u slučajevima kada odvjetnici svojim manevrima žele predmet odvući u zastaru ili ga iz drugih razloga odugovlače, ali »opet se ne smije ugroziti pravo na pravedno suđenje«.

– Kada je riječ o osobama koje su obnašale ili još obnašaju javne dužnosti, svakako da im kazneni postupak predstavlja teret.

No, imali smo i slučajeve da su takve osobe puno bolje prolazile na izborima nego prije postupka koji je protiv njih pokrenut.

Tako da nema jednoznačnog odgovora štete li li ili ne političarima i njihovim strankama dugotrajni postupci, naglašava Bauk.