Izmjene i dopune šest poreznih zakona, kojima se uz ostalo uvodi porez na nekretnine i smanjenje maksimalnih visina poreza na dohodak, Ministarstvo financija uputilo je u javno savjetovanje na koje građani i zainteresirana javnost prijedloge i mišljenja mogu poslati do 24. idućega mjeseca.

Predloženim izmjenama zakona, porez na nekretnine uvodi se kao transformacija dosadašnjega poreza na kuće za odmor, no za razliku od tog poreza, koji se ukida, a koji se kretao u rasponu od nula do pet eura po četvornom metru, porez na nekretnine od prvog siječnja iznosio bi od 60 eurocenti do 8 eura po kvadratu, što znači da bi porez trebao biti aktivan u svim gradovima i općinama koji će samostalno određivati visinu poreza.

Ipak, predviđeno je ukupno devet izuzetaka od plaćanja poreza na nekretnine, koji uključuju nekretnine koje služe za stalno stanovanje, nekretnine koje se iznajmljuju na temelju ugovora o najmu za stalno stanovanje, zatim nekretnine javne namjene, kao i one koje služe institucionalnom smještaju osoba, nekretnine koje se u poslovnim knjigama trgovačkih društava vode kao nekretnine namijenjene prodaji, nekretnine preuzete u zamjenu za nenaplaćena potraživanja, nekretnine koje zbog prirodnih nepogoda nisu podobne kao stambeni prostor, zatim na nekretnine za koje se utvrdi da je u njima onemogućena stambena namjena te nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske i jedinica lokalne samouprave.

Također, sve nekretnine za koje Porezna uprava već ima evidentirano da su u dugoročnom najmu bit će izuzete od plaćanja poreza na nekretnine.

Dokazi za izuzeća

Rješenja o obvezi plaćanja poreza na nekretnine obveznicima će slati tijela Porezne uprave ili jedinica lokalne samouprave. Za to će gradovi i općine morati osnovati stambeni fond, u koji će ući sve nekretnine za koje se plaća komunalna naknada u iznosu koji je propisan za stambene objekte, a vode se u bazi komunalne naknade, a iz fonda će automatski biti isključene nekretnine koje služe za stalno stanovanje i to na temelju adrese o prebivalištu.

No, prijavu na adresu Porezna uprava neće smatrati dokazom da se nekretnina koristi za stalno stanovanje, odnosno stalno prebivalište morat će se dokazivati na drugi način – računima o potrošnji energije i komunalnih usluga HEP-a i komunalnih poduzeća.

Drugim riječima, Porezna uprava ili lokalna jedinica podatke o stalnom prebivalištu prikupljat će od poduzeća koja imaju podatke o potrošnji energenata za određenu nekretninu te će na temelju podataka o potrošnji moći vidjeli koristi li se nekretnina stalno ili povremeno, a u obzir će se uzimati i »središte životnih interesa osobe«, odnosno poslovne i privatne veze poreznog obveznika, a sve kako bi se utvrdilo radi li se o stalnom ili fiktivnom prebivalištu.

Rješenje o plaćanju poreza na nekretnine donosit će se za svaku kalendarsku godinu zaključno s 31. ožujka s obzirom na utvrđeno stanje, namjenu i vlasništvo nekretnine, a plaćat će se u roku 15 dana od dana dobivanja rješenja. Sve promjene koje nastanu na nekretnini, obveznik će morati prijaviti, posebno promjenu površine ili namjene nekretnine, u protivnom može biti kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 1.000 do 6.630 eura.

»Pod pretpostavkama povećanja obuhvata oporezivanja na 600.000 nekretnina koje su prema procjenama trenutno identificirane kao prazne, prosječne površine praznih nekretnina od minimalno 80 metara kvadratnih i iznosa poreza od minimalno 0,60 eura po kvadratu, očekivani ukupni prihodi od poreza na nekretnine u 2025. godini iznosili bi 66,4 milijuna eura«, procjenjuju u Ministarstvu financija.

Povećanje paušala

Osim poreza na nekretnine, kojim se nastoji destimulirati kratkoročni najam, poreznim izmjenama kratkoročni će se najam dodatno opteretiti i to enormnim povećanjem paušala u nekretninama koje se koriste za turistički najam jer takve nekretnine ne služe za stalno stanovanje ili dugoročni najam.

Predlaže se utvrđivanje visine paušalnog poreza po krevetu u turizmu prema stupnju indeksa turističke razvijenosti općine ili grada, pri čemu će općine i gradovi donositi odluku o visini paušalnog poreza u propisanim granicama. On će iznositi između 150 i 300 eura za najrazvijenije jedinice, za one u drugoj skupini od 100 do 200, trećoj od 30 do 150, a u najnerazvijenijim turističkim područjima od 20 do 100 eura po krevetu. Pritom, naveo je ministar financija Marko Primorac početkom tjedna, donji prag za utvrđivanje iznosa poreza za kratkoročni najam kod najrazvijenijih jedinica raste za 653 posto, u drugoj skupini za 402 posto, trećoj za 51 posto, dok u četvrtoj ostaje praktički isti, dakle 20 eura.

Iz Ministarstva financija pritom napominju da porezno opterećenje dohotka ostvarenog od dugoročnog najma iznosi 8,4 posto, a dohotka ostvarenog po osnovi iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova dva posto, što posljedično dovodi do veće usmjerenosti u pružanje usluga iznajmljivanja putnicima i turistima.

Također podsjećaju da iako je trenutno utvrđena granica visine paušalnog poreza po krevetu od 19,91 do 199,08 eura, prema dostupnim podacima samo se u šest posto odluka jedinica lokalne samouprave primjenjuje najviše propisana visina paušalnog poreza po krevetu. S druge strane, u 80 posto odluka lokalnih jedinica propisane su niže visine paušalnog poreza.

Dogodine rastu osobni odbici

Od 1. siječnja raste osnovni osobni odbitak s 560 na 600 eura, pri čemu se podižu i osobni odbici za uzdržavane članove i invalidnost, pa tako primjerice za prvo dijete raste s 280 na 300 eura, za drugo s 392 na 420 eura, itd., a za stopostotnu invalidnost s 560 na 600 eura.

U Ministarstvu financija procjenjuju da će s obzirom na predložene promjene u vezi povećanja osnovnog osobnog odbitka i osobnih odbitaka za uzdržavane članove te podizanja praga za primjenu više porezne stope poreza na dohodak, financijski učinak na proračune, odnosno smanjenje prihoda u proračunima jedinica lokalne samouprave s osnove poreza na dohodak iznositi oko 223,9 milijuna eura.

Poticanje povratka hrvatskih državljana iz inozemstva

Izmjenama poreznih zakona poticat će se i povratak hrvatskih državljana, pa tako oni koji su u inozemstvu neprekidno boravili najmanje dvije godine, u slučaju povratka bit će pet godina oslobođeni plaćanja poreza na dohodak. Također, ove porezne olakšice se odnose i na državljane koji su potomci hrvatskih iseljenika iz prekomorskih i europskih država.

– Cilj predložene porezne olakšice je poticanje povratka iseljenih hrvatskih državljana kako bi ih se motiviralo i ohrabrilo na zapošljavanje u Hrvatskoj, što će pridonijeti rastu hrvatskog gospodarstva, kao i demografski opstanak odnosno ispunjenje ciljeva pronatalitetne politike, navodi se u prijedlogu zakonskih izmjena.