Proces izbora predsjednika Vrhovnog suda poprima sve čudniji tijek. Nakon što je prvi put u povijesti između predsjednika Republike i premijera izbio javni spor u vezi s procedurom izbora predsjednika Vrhovnog suda, u srijedu je Radimir Čačić, u čijoj nadležnosti ni po Ustavu ni po Zakonu o sudovima nije objava imena kandidata, otkrio kako je Zoran Milanović odlučio Saboru predložiti Zlatu Đurđević, predstojnicu Katedre za kazneno-procesno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta.

O tome na Pantovčaku šute, tek podsjećaju da je Milanović u utorak izjavio da će brzo, u ožujku, premijera Andreja Plenkovića upoznati sa svojim prijedlogom. No, Čačić tvrdi da mu je Milanović u srijedu odobrio da na koalicijskom sastanku Plenkovića i sve predstavnike parlamentarne većine informira da će njegova kandidatkinja biti Zlata Đurđević, što je predsjednik reformista onda i učinio. Ona, pak, naravno, o ovome ne želi govoriti prije nego što je o tome išta javno rekao predsjednik Republike. Uglavnom, vrlo neobična situacija. Možemo samo vjerovati da je upravo tako kako govori iskusni političar Čačić.

Ali, to ionako ne mijenja poziciju Vlade, odnosno HDZ-a, oni i dalje inzistiraju da kandidat može biti isključivo osoba koja se prijavila na javni poziv. O Zlati Đurđević se stoga nitko iz HDZ-a jučer praktično nije očitovao, isticali su da će to moći jedino ako će se aktualni javni poziv poništiti, pa se ona prijavi na novi koji bi raspisalo Državno sudbeno vijeće. Tek bi je to, uvjereni su, kvalificiralo za kandidatkinju za predsjednicu Vrhovnog suda. U HDZ-u, dakle, smatraju da bi Zlata Đurđević trebala pristati sudjelovati u namještenom javnom pozivu, prije kojeg bi se već znalo da će nju Milanović predložiti za predsjednicu Vrhovnog suda te bi zato ostali prijavljeni, ako bi ih u takvim okolnostima uopće bilo, svedeni bili na puke statiste.

Javni poziv

Upitno je je li Zlata Đurđević, čak kad bi se Milanović i složio s tim, spremna biti dio ovakvog javnog poziva. Osim toga, ako je ona zaista Milanovićev odabir, to implicira da je njezin stav da predsjednik Republike ima pravo izravno primijeniti Ustav i svog kandidata predložiti neovisno o javnom pozivu uređenom zakonom. U HDZ-u se nadaju pomoći Ustavnog suda, kojem se sa zahtjevom za ocjenu ustavnosti Milanoviću spornih odredbi Zakona o sudovima obratio Dario Juričan. Međutim, predsjednik može i uskoro o svom kandidatu, ili kandidatkinji ako je to Zlata Đurđević, zatražiti mišljenje saborskog Odbora za pravosuđe, što je korak koji propisuje Ustav.

– Pravnoj struci je baš zanimljivo tko je taj koji bi bio kandidat mimo javnog poziva. To sam čuo od nekih koje znam kao pravnik, njih to isto interesira, rekao je u petak premijer Plenković. U srijedu mu je Čačić priopćio tko bi bila ta kandidatkinja, a Plenković je to samo, rekao je jučer varaždinski župan, »primio na znanje«. Od komentara se jučer suzdržao i ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica.

– Profesoricu Đurđević ću komentirati kada se ona javi na javni poziv. Nju je gospodin Čačić usputno spomenuo na koalicijskom sastanku. Očekujem od Ustavnog suda da u što kraćem roku ocijeni ustavnost Zakona o sudovima, kako bi se potvrdila ili nepotvrdila ta procedura. Zakon to ne predviđa, ali ako bi predsjednik izvijestio DSV da ne prihvaća sadašnje kandidate, onda bi oni mogli ponovno raspisati javni poziv, izjavio je Malenica.

Percepcija javnosti je da pravosuđe pogoduje moćnima

Milanovićeva je namjera imenom kandidata što više otežati Plenkoviću da ga odbije isključivo zbog nepoštovanja procedure, a u tome bi s prijedlogom Zlate Đurđević svakako uspio.

Predsjedniku HDZ-a ne bi bilo lako pronaći argumente protiv nje jer u pitanju je osoba koja uživa gotovo nepodijeljen ugled u stručnoj i općoj javnosti. Zlata Đurđević lošim ocjenjuje hrvatsko pravosuđe, čime se poklapa s mišljenjem većine građana, a k tome sigurno ne spada u skupinu nekakvih Milanovićevih obožavatelja. Doduše, 2014. se slagala s premijerom Milanovićem da, u slučaju uhidbenog naloga za Josipa Perkovića i Zdravka Mustača, hrvatski sudovi pogrešno tumače institut Europskog uhidbenog naloga. Ali, prošle godine je Zlata Đurđević bila na Plenkovićevoj strani kada je Milanović tvrdio da je predsjednik Vlade morao znati da je predsjednik uprave JANAF-a Dragan Kovačević pod istragom. Krajem siječnja je Zlata Đurđević, zajedno s ministrom Ivanom Malenicom i sucima Marinom Mrčelom i Ivanom Turudićem, sudjelovala u HTV-ovoj emisiji Otvoreno u kojoj se raspravljalo o pravosuđu i tamo je iznijela svoje stavove.

– Loša reputacija pravosuđa najviše proizlazi iz medijski najeksponiranijih slučajeva. Građani smatraju da se ti postupci predugo vode, da su kazne preblage i da su ti ljudi u izvjesnom smislu privilegirani. Sjetimo se postupaka Ivi Sanaderu ili Tomislavu Horvatinčiću, koji još uvijek nije u zatvoru zbog kaznenog djela iz 2011. U postupcima protiv moćnih osoba ocjenjuje se neovisnost sudstva. Ti postupci, recimo protiv Zdravka Mamića, predugo traju i šalju krivu poruku. Poruka je sigurno da je naše pravosuđe predugo, da možda pogoduje i da je možda pod nekim političkim utjecajem, rekla je Zlata Đurđević i izazvala Turudićev bijes.

– Vi insinuirate da čovjek koji ima malignu bolest treba biti u zatvoru, usprotivio se Turudić percepciji da bi Horvatinčić morao već služiti zatvorsku kaznu.

– Ne, ja sam samo rekla da taj postupak traje već deset godina, ustvrdila je Zlata Đurđević.

– Znači, bilo bi pravosuđe efikasno da je on otišao u zatvor s malignom bolešću, upitao je Turudić.

– Postupci ne mogu trajati deset godina. To znači da sustav nije dobar, ili se zakoni ne primjenjuju, ili nisu dobri, nije se dala Zlata Đurđević.

– Smatrate da bi zakon trebalo promijeniti tako da maligni bolesnici idu u zatvor, inzistirao je Turudić.

– Uopće to nisam rekla. To je percepcija javnosti i taksist koji me ovdje vozio pitao je što je s Horvatinčićem, rekla je Zlata Đurđević.

– Vi stvarate takvu percepciju s ovakvim navodima. To je izvan znanstvenog diskursa, zaključio je Turudić, koji je 2017. htio postati predsjednik Vrhovnog suda.