Novi, budući ministar financija, koji će naslijediti Zdravka Marića i o kojemu će se u Saboru glasati upravo na kraju ljetnog zasjedanja, 15. srpnja, dr. Marko Primorac jučer se nije uspio predstaviti članovima Vlade i koalicijskim partnerima jer trenutačno ima koronu, ali javnost je ipak mogla već u prvom danu po objavi njegova imena saznati niz detalja o njegovoj biografiji i referencama.

Rođen je 1984. godine i docent je na Katedri za financije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu gdje radi kao izvanredni profesor, a u razdoblju od 2018. do 2020. godine bio je i ekonomski savjetnik tadašnje predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović.

S obzirom na to da je njegova supruga Iskra Primorac ravnateljica REGOS-a – Središnjeg registra osiguranika državna dužnosnica, a ujedno i predsjednica Upravnog vijeća KBC-a Zagreb, bila je dužna ispuniti imovinsku karticu, pa je stoga i imovina Marka Primorca odmah bila vidljiva javnosti.

Primorac kao izvanredni profesor na fakultetu zarađuje neto 16.941 kunu mjesečno, a ima i drugih primitaka – od samostalne djelatnosti, drugog dohotka na godišnjoj razini zaradi 287.309 kuna, a od drugog dohotka godišnje oko 132.000 kuna.

Izvor štednje

Vlasnik je obrta za poslovne usluge Economica te tvrtke Economica Consulting.

Bračni par je digao i jedan kredit od 50 tisuća eura, i to 2008. godine uz kamatnu stopu od 1,13 posto. Od nekretnina imaju naveden stan u Zagrebu od 60 četvornih metara vrijedan 855.000 kuna, te oranicu od tisuću kvadrata u Odri vrijednosti 525.000 kuna.

Od pokretnina navode osobni automobil BMW 520D iz 2017. u vrijednosti od 200.000 kuna, potom štednju od 35.000 eura, 16.000 švicarskih franaka, 600.000 kuna i 14.000 dolara.

Kao izvor štednje u imovinskoj kartici se navodi: »od primitaka ostvarenih od nesamostalnog rada, od drugih izvora dohotka, od imovine i imovinskih prava, te pokloni za rođenje djeteta i slično.«

Primorac i njegova supruga bili su na meti medija nedavno, kad su prošle godine cijepljeni preko reda, ali sada je Primorca korona na kraju ipak stigla, i to u trenutku kad treba preuzeti najteži posao u Vladi, uz premijera.

Primorac je završio XV. Gimnaziju, a tijekom studija na Ekonomskom fakultetu dobio je nekoliko dekanovih nagrada za izvrstan uspjeh i postignute rezultate.

Diplomirao je 2007. godine, a 2009. završio poslijediplomski specijalistički studij »Upravljanje financijskim institucijama« obranivši rad »Analiza kreditne sposobnosti lokalnih jedinica u Republici Hrvatskoj« za koji je dobio i nagradu Hrvatske zajednice računovođa i financijskih djelatnika.

U 2013. je obranio doktorsku disertaciju pod naslovom: »Fiskalna decentralizacija i ublažavanje lokalnih nejednakosti u zemljama Europske unije i Republici Hrvatskoj« za koju je nagrađen nagradom »Dr. Pero Jurković«.

Na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu zaposlio se 2007. kao asistent na Katedri za financije, a od ožujka 2016. godine je docent. Izvodi nastavu iz kolegija »Javne financije«, »Lokalne financije«, »Porezni sustav Republike Hrvatske« i »Upravljanje javnim dugom« na hrvatskom te »Public Finance« na engleskom jeziku. Angažiran je i na kolegiju »Porezni sustavi« na Fakultetu organizacije i informatike iz Varaždina, a gostujući je predavač i na Pravnom fakultetu u Zagrebu.

Radne skupine

Bio je koordinator Vijeća za gospodarska pitanja na Pantovčaku te je vodio i sudjelovao u nekoliko radnih skupina bivše predsjednice Republike, među ostalim i radnu skupinu za izradu smjernica za daljnju fiskalnu decentralizaciju i regionalni razvoj Republike Hrvatske, te radnu skupinu za ostvarivanje preduvjeta za potpisivanje ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa SAD-om.

Od 2016. je član Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, od 2017. do 2018. bio je zamjenik predsjednika Nadzornog odbora Hrvatske elektroprivrede d.d., a od 2018. je zamjenik predsjednika Revizijskog odbora Hrvatske lutrije d.o.o.

Od 2021. je zamjenik predsjednika Nadzornog odbora Hrvatske radiotelevizije te predsjednik Revizijskog odbora. Od 2021. je vanjski član Odbora za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora.

Kao istraživač, sudjelovao je u većem broju projekata kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu. Konzultant je i vanjski suradnik Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda te drugih renomiranih domaćih i međunarodnih institucija.

Kao autor ili koautor objavio je četiri sveučilišna udžbenika, te više od 70 znanstvenih i stručnih te publicističkih radova. Usavršavao se na National University of Singapore, Università Bocconi – Milano, American Institute on Political and Economic Systems, Hochschule für Wirtschaft und Recht – Berlin.

U 2009. je bio gostujući istraživač na Glasgow Caledonian University, a u 2015. na CESifo (Center for Economic Studies i Ifo Institute) u Münchenu gdje postaje članom CESifo istraživačke mreže.

Primorac se u ranijim istupima zalagao za rast plaća, dakle i neoporezivnog dijela dohotka, što jest politika Plenkovićeve Vlade.

»Mislim da bi u sljedećim koracima i krugovima porezne reforme trebalo staviti veći naglasak na rasterećenje plaće kako bi trošak rada za poslodavce bio niži, a neto plaća za posloprimce veća.

To sam rekao i ministru Mariću«, rekao je Primorac krajem siječnja 2019. u jednom od intervjua.

Šimović: On se neće ustručavati zadržati red u javnim financijama

Primorčev kolega, prof. Hrvoje Šimović s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu koji se također bavi javnim financijama, o Primorcu govori sve najbolje u stručnom, ali i ljudskom smislu.

– Kolega Primorac uvijek je bio kritičan i analitičan, to se vidi i iz njegovih ranijih istupa, i on sigurno ima sve reference za ovu dužnost.

Uža specijalnost mu je upravo upravljanje javnim dugom i fiskalna politika na razini samouprave, tako da je on već sad maksimalno u tome, kaže prof. Šimović.

Na pitanje o tome koji će biti najveći izazovi za Primorca, kaže da je to svakako balansiranje proračuna, pogotovo u situaciji kad je on većinom zadan, a samo oko pet posto budžeta čini »kreativa«, a uz to je socijalna država u Hrvatskoj izuzetno velika i nitko se ne želi odricati svojih prava.

– Sigurno je nezahvalno ući sada u cipele jednog ministra poput Zdravka Marića koji je bio i uspješan i popularan. Ali nema u Hrvatskoj na lageru deset Zdravka Marića ni deset Marka Primoraca, i ovo je prilika da se on realizira i u praksi.

Zato sam siguran da će kolega Marko biti uspješan jer je izuzetno predan poslu, i sigurno neće biti tih ako druge ministre bude trebalo upozoriti da ne mogu trošiti preko granica onoga čime budžet raspolaže.

On se sigurno neće ustručavati zadržati red u javnim financijama, kaže prof. Šimović.