RIJEKA – Nova školska godina je pred vratima, a s njom i stari problemi koji godinama tište školske zbornice, jer lepeza nastavničkog kadra koji je deficitaran, iz godine u godinu sve je veća.

Dugogodišnjem problemu deficitarnosti nastavnika STEM područja u posljednje se vrijeme, kažu ravnatelji, pridružio i problem deficitarnosti nastavnika stranih jezika, a kako navodi ravnateljica Prve riječke hrvatske gimnazije, Jane Sclaunich, na pomolu je i deficitarnost ravnateljskog kadra.

– Pitam se tko će u budućnosti predavati u školama. U zadnje vrijeme se osjeća i deficitarnost ravnatelja, jer raspisuju se natječaji po nekoliko puta, a nitko se ne javlja. Do sada smo imali problem sa STEM područjem, a sada i sa stranim jezicima. Posebno je teško naći nekoga na određeno i na kraće vrijeme.

Na neodređeno još se i nađe, ali za zamjenu na kraći rok gotovo je nemoguće pa su nam u konačnici zamjene nestručne. Sve se češće događa i da učenici nemaju nastavu, jer ukoliko nam je potrebno više zamjena, ne možemo to popuniti ni s nestručnim zamjenama.

Deficit je sve veći, nema interesa za nastavnički smjer, a oni koji to i diplomiraju, odustaju od rada u školi i prelaze u privatne tvrtke koje im nude daleko veće plaće.

Tu su škole u nemogućnosti bilo što učiniti. Naša škola jako puno ulaže u stručno usavršavanje nastavnika, a onda nam se dogodi da nam tog nastavnika, u kojeg smo investirali, »ukradu« na tržištu rada. Mi tome teško možemo konkurirati, priča Sclaunich.

Bolje plaćeni poslovi

Ističe i primjer profesora fizike koji je katedru odlučio zamijeniti radom za Europsku komisiju, a u odnosu na takvo radno mjesto škola mu nije mogla ponuditi ništa da ga zadrži.

– U posljednje vrijeme sve teže dolazimo i do profesora stranih jezika, jer i oni na tržištu rada mogu naći daleko bolje plaćene poslove, kaže ravnateljica.

Deficit, dodaje ravnatelj OŠ Srdoči Ivan Vukić, osjeća se i u osnovnoškolskom sustavu. I u tom sustavu, kaže, sve više do izražaja dolazi do izražaja nedostatak nastavnika stranih jezika, a kao i u srednjoj školi, tako i u osnovnoj zaposliti nekoga na određeno vrijeme postalo je nemoguća misija.

– Trenutno tražimo nastavnika tehničke kulture. Danas je teško naći nastavnika matematike, fizike, kemije, biologije, ali i stranih jezika. To je gotovo nemoguće ako moramo naći zamjenu kada je netko na bolovanju.

Sve što je rad do mjesec dana, nemoguće je popuniti. Ravnatelji među sobom imaju igru traženja kadrova, jer jedni druge putem Viber grupe informiramo na razini Rijeke, ali i cijele županije, o tome ima li negdje slobodnog kadra.

Pomažemo si međusobno, jer drugog načina nema, objašnjava Vukić.

Činjenicu da do nastavnika nije lako doći potvrđuje i ravnatelj OŠ Kozala, Mladen Župan, navodeći kako se ta škola za početak školske godine ipak uspjela kompletirati, ali s nestručnom zamjenom iz geografije.

– Bio nam je potreban nastavnik geografije i uspjeli smo dogovoriti s kolegom koji radi u još jednoj školi. Međutim, to je nestručna zamjena, jer s geografima na županijskom popisu nastavnika nismo se uspjeli dogovoriti.

Problema ima, a još veći su problemi u školama koje su u maloj sredini. U većim gradovima je još dobro u odnosu na manja mjesta. Istina je i da sve više nedostaje nastavnika stranih jezika. Naš kolega koji predaje engleski jezik već je najavio da u studenom prelazi na drugo radno mjesto, ističe Župan.

Loš sustav vrijednosti

S igrom traženja kadrova, pogotovo onom u STEM području, dobro su upoznati na Fakultetu za fiziku Sveučilišta u Rijeci, jer kako ističe dekanica, prof. dr. Rajka Jurdana Šepić, nije rijetkost da netko svega pet minuta nakon stjecanja diplome dobije i radno mjesto.

– Neće nitko u škole, jer je radno okruženje loše. Sustav vrijednosti je loš, a u svim segmentima na tržištu rada nedostaje ljudi i naravno da se nastavnicima, pogotovo STEM područja, nude razne mogućnosti. Međutim, u našoj je struci to oduvijek. Cijelu moju karijeru prati me nedostatak fizičara, ali i matematičara.

Nikada nastavnika tog profila nije bilo previše i uvijek smo imali pozive iz škola za vrbovanje kadra i prije nego netko diplomira. Sjećam se situacije, dok smo još bili u staroj zgradi, da smo imali obranu nekoliko diploma i samo što smo završili, tajnica Fakulteta dobila je poziv iz škole da im hitno već za sutradan treba nastavnik fizike.

Tako se kolega samo pola sata nakon stjecanja diplome zaposlio. Posljednjih godina ta je situacija eskalirala. Uz loš sustav vrijednosti, tu je i odnos nastavnika i roditelja. Danas ima situacija da roditelj u školu dolazi s odvjetnikom, a to sve obeshrabruje mlade ljude da uđu u obrazovni sustav. Onaj tko je jak u matematici i fizici, ima cijeli niz područja gdje se može zaposliti, navodi prof. dr. Jurdana Šepić.

Zatvoreni krug

Međutim, dodaje, nije to pojava koja tišti samo hrvatski obrazovni sustav, već je sveprisutna i cijeli niz država u regiji ima isti problem.

– Sada se to događa i s nastavnicima stranih jezika, jer imamo jak turizam i hotele, a tu mogu dobiti daleko bolju plaću. Isto je i s informatičarima.

Zašto bi informatičar išao u razred s 30 učenika i za to dobivao lošu plaću kada negdje drugdje može raditi za četiri tisuće eura. Sve je to zatvoreni krug. Tražimo romantičare koji su spremni raditi u obrazovnom sustavu, zaključuje dekanica Jurdana Šepić.

Nedostatak nastavnika fizike je globalni problem

Uzrok deficitarnosti nastavničkog kadra, kaže izv. prof. dr. Nataša Erceg s Fakulteta za fiziku, nije samo mali broj diplomanata već i odlazak iz struke. Ona je prije dvije godine vodila istraživanje koje je obuhvatilo hrvatske osnovne i srednje škole.

– To nije samo hrvatski već globalni problem koji traje godinama kada su u pitanju nastavnici fizike. Ta se problematika u znanstvenim člancima počela pojavljivati 1940. godine.

Naše je istraživanje pokazalo da je u hrvatskim osnovnim školama 29 posto nastavnika nestručno, a među njima najveći je postotak, 45 posto, nastavnika tehničkog područja, navodi izv. prof. dr. Erceg.

Postotak nestručnih nastavnika u srednjim školama nešto je manji i iznosi 16 posto. U okviru istraživanja nastavnici su naveli i razloge zbog čega je ta struka deficitarna, a izv. prof. dr. Erceg kaže da su u najvećoj mjeri isticali činjenicu da ne postoji jasna i učinkovita strategija resornog ministarstva za zapošljavanje i zadržavanje učitelja i nastavnika fizike u struci.

Također i da nastavnici fizike prihvaćaju poslove koji su bolje plaćeni od poučavanja u školi, isticana je i mala plaća, nedostatak poticaja i materijalnih sredstava za nastavu, loš imidž nastavnika u javnosti te da mnoge učenike poučavaju nestručni nastavnici fizike koji ne mogu osigurati kvalitetu nastave fizike.