ZAGREB – U četvrtak je u Saboru održana 6. tematska sjednica Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo na temu priuštivog stanovanja u Hrvatskoj. Predsjednik odbora Mišo Krstičević uvodno je kazao da živimo u društvu u kojemu su stanovi sve manje priuštivi, a da je pravo na stanovanje temeljno ljudsko pravo.

“Iako se sve više promatra kao kapital i roba, stan je temeljna ljudska potreba i pravo. Prema međunarodnom pravu, siguran stan znači da ne morate brinuti da ćete biti deložirani ili da ga nećete moći plaćati. To znači živjeti negdje u skladu s vašom kulturom i imati pristup odgovarajućim uslugama; biti blizu vrtića, škole i doma zdravlja; blizu posla i prijatelja. Međutim, tržište slabo mari za Opću deklaraciju o ljudskim pravima i Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima. Slaba nam je vajda od kukanja da su nam povrijeđena prava ako njihovo ostvarivanje prepustimo tržištu”, rekao je uvodno Krstičević, dodajući kako, kada govorimo o krizi stanovanja i javnoj politici koja joj se sprema suprotstaviti, trebamo biti hrabri, ali i oprezni.

“Koncept krize sugerira da je nepriuštivo stanovanje i povreda temeljnih socijalnih ljudskih prava izuzetak, kratkoročna devijacija od norme. Ali za radnike i siromašne stambena kriza jest pravilo. Za obespravljene i ugnjetavane stanovanje je uvijek u krizi” rekao je Krstičević.

Na okruglom stolu, između ostalih, prisustvovali su i arhitektica i urbanistica sa Zavoda za prostorno uređenje grada Zagreba Tea Truta, profesor s riječkih kulturalnih studija Toni Prug, Goran Jelas, upravitelj Zadruge za etično financiranje i suosnivač europske zadruge za stanovanje MOBA, te Iva Marčetić, arhitektica sa Sveučilišta Kassel. Prisutan je bio i tajnik iz Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Željko Uhlir,  koji je prezentirao kako će Vlada RH ostvariti ciljeve priuštivog stanovanja te pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter i još niz panelista koji su doprinijeli raspravi.

“Financijalizacija je pretvaranje bogatstva u kapital. Ona je zadnjih trideset godina svuda u svijetu napravila kaos. Taj kaos vidimo i u podacima i u statistikama o smanjenju javno dostupnog stanovanja. Znamo da su, danas, dva glavna mehanizma stvaranja nejednakosti u svijetu privatno vlasništvo nad stanovanjem i financijski instrumenti. Oni koji imaju investiraju, a oni koji nemaju – imaju sve manje. Jedini odgovor na to je oblik javnog stanovanja, znači nešto poput javnog zdravstva, školstva, skrbi, prostora, kulture, sporta. Pritom moramo znati da je javno stanovanje oblik kolektivnog javnog bogatstva,” rekao je profesor s riječkih kulturalnih studija Toni Prug.

“Bitno je osvrnuti se na ovu temu i u sustavu prostornog planiranja. Bitno je da naša naselja, koja su, kako strukovno kažemo, nekonsolidirana, imaju nekakav minimum društvenog standarda – vrtiće, škole i slično. Kvalitetno stanovanje ima sve te resurse na raspolaganju”, rekla je urbanistica Tea Truta.

Goran Jelas, upravitelj Zadruge za etično financiranje i suosnivač europske zadruge za stanovanje MOBA, rekao je da tržište očito ne može riješiti problem stanovanja i da zbog toga treba povećati fond javnih stanova koji su izmaknuti iz tržišnih kretanja.

“Bilo da se radi o javnim stanovima, bilo da se radi o komplementarnim modelima kao što su zadružno stanovanje koje zapravo kolektivno uključuje građane u rješavanje problema stanovanja. Osobno sam imao iskustvo života u jednom takvom zadružnom stanu u Nizozemskoj, gdje praktički renta koja se plaćala je bila 30 % tržišne rente. Nadam se da će uz postavljanje politika koje će proizaći iz ove rasprave, Hrvatska također konačno krenuti u smjeru rješavanja pitanja stanovanja za mnoge naše sugrađane. Stanovanje je temeljno ljudsko pravo, ono mora biti priuštivo i sigurno,” rekao je Jelas, dodajući kako priuštivo stanovanje danas nije više problem samo onih ljudi ljudi koji rade za minimalnu plaću, već je riječ o problemu koji sve više zahvaća i srednji sloj, zbog čega i Europa poduzima političke korake da, koliko-toliko, stane na kraj tom problemu.

Arhitektica Iva Marčetić sa Sveučilišta Kassel istaknula je kako je ugodno iznenađena nacionalnim planom u kojem je pronašla mnogo novih informacija i analiza koje su se dugo čekale.

“Ovo je tema oko koje se svi možemo složiti da je ključna, treba joj se pristupiti s posebnom pažnjom. Do sada smo imali različite rasprave koje su nas uvijek vodile u neku stranputicu i nismo nikada vidjeli neko rješenje. Komentari su različiti i tu je prije svega pitanje provedbe ovih namjera, ovih politika. Država mora težiti tome da što više stanova i stambenih odnosa makne s tržišta. Treba raditi na Zakonu o najmu stanova – treba definirati najamne odnose, prvenstveno da su zaštićeni najmoprimci, ali i da je imovina najmodavaca isto zaštićena. To je ključni zakon bez kojeg ne možemo pristupiti ni razradi modela neprofitnog stanovanja, niti možemo zaista govoriti o tome da država sustavno proizvodi stanove za najam. Treba govoriti i o činjenici da nije dovoljno samo razmišljati koliko će se stanova staviti u najam, nego tko upravlja tim stanovima i kako će se upravljati. JLS su najveći upravljači stambenog fonda u RH, iako nisu dovoljno kapacitirani. Voljela bih vidjeti raspravu o tome.”