ZAGREB – O mogućnosti da telekomi u Hrvatskoj usklade svoje cijene s inflacijom, odnosno da poskupe usluge i do deset posto, u Hrvatskoj se malo govori, iako je riječ o uslugama koje koristi svako kućanstvo. Uz to, poskupljenje telekomunikacijskih usluga povećat će troškove poslovanja ostalih kompanija, pa će primjerice i trgovine i kafići i frizerski saloni, o kojima se toliko govori u kontekstu poskupljenja, imati još jedan povod za povećanje cijena. Svi oni, ako ništa drugo, koriste usluge interneta da bi bili povezani s poreznom upravom i da bi mogli izdavati fiskalne račune.

Poslije posljednje sjednice Vlade njezin potpredsjednik i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković otkrio je da predstavnici Vlade razgovaraju s telekomima i da do poskupljenja vjerojatno neće doći jer i telekomi koriste Vladinu mjeru ograničavanja cijena energenata, odnosno električne energije. No, taj isti dan, u petak popodne najveća je kompanija u toj djelatnosti Hrvatski telekom popodne dijelu svojih korisnika elektroničkim putem poslala obavijest da su 9. siječnja promijenili svoje Opće uvjete poslovanja i da se tim promjenama »uvodi mogućnost usklađenja cijena s prosječnom godišnjom stopom inflacije koju jednom godišnje objavljuje Državni zavod za statistiku«.

Eventualne izmjene

– Ako dođe do usklađivanja cijena s inflacijom, ograničit ćemo podizanje cijena do maksimalno 10 posto godišnje. Tako ćemo osigurati da ako stopa inflacije bude i veća od 10 posto, eventualne izmjene naših cijena ne prelaze taj postotak, stoji u toj obavijesti Hrvatskog telekoma uz obećanja korisnicima da će ih 30 dana prije stupanja na snagu odluke o usklađivanju s inflacijom obavijestiti o tome. DZS će svoje podatke o inflaciji objaviti u utorak i nakon toga će postati jasnije hoće li telekomi podići svoje cijene i time moguće pokrenuti lavinu novih poskupljenja. Kako će inflacija sigurno biti veća od deset posto, to će omogućiti telekomima povećanje cijena za deset posto.

Na hrvatskom tržištu postoje tri velika telekom operatera koja nude sve usluge, od fiksne, preko mobilne telefonije, do pristupa internetu i internetske televizije i čini se da im u prošloj godini unatoč visokoj inflaciji i nije išlo tako loše, barem kad su u pitanju HT i A1 Hrvatska o čijem poslovanju za devet mjeseci postoje javni podaci o poslovanju. HT je još uvijek dužan svoje nerevidirano izvješće za devet mjeseci objavljivati na burzi, dok su podaci o poslovanju A1 Hrvatska dostupni iz njihovog priopćenja koje su dali nakon što je njihova matična tvrtka iz Austrije objavila konsolidirane podatke o svom poslovanju.

HT se u svom izvješću poziva na okolnosti u kojem se odvijalo poslovanje u prvih devet mjeseci prošle godine, te ističu makroekonomske izazove, inflatorne pritiske i dosad neviđene cijene energenata, ali dodaju da je Hrvatski Telekom ostvario dobre poslovne rezultate.

U tom im je razdoblju, navode, organski prihod rastao za 2,8 posto, na 5,5 milijardi kuna, a ističu da je to zbog kontinuiranog rasta ključnih fiksnih i mobilnih usluga, kako u Hrvatskoj, tako i u Crnoj Gori.

Organska dobit

HT je, prema njihovom izvješću, u devet mjeseci imao organsku dobit od 2,2 milijarde kuna, što je bio rast od 1,1 posto i to zbog dobrih rezultata u prvoj polovici prošle godine. U devet mjeseci neto dobit im je rasla za 19,7 posto, na 525 milijuna kuna, a razlog je to što se amortizacija vratila na uobičajene razine nakon što je u prvoj polovini 2021. godine bila na vrhuncu.

Konsolidirano izvješće HT Grupe pokazuje da su primjerice u devet mjeseci prošle godine troškovi zaposlenih bili 823 milijuna kuna, što je 4,5 posto manje nego u 2021. godini, što je vjerojatno posljedica smanjenja broja zaposlenih. Hrvatski telekom, odnosno matična tvrtka, smanjila je troškove osoblja sa 791 na 761 milijun kuna.

U istom razdoblju, navodi se u izvješću, naknade isplaćene ključnim članovima menadžmenta Grupe u prvih devet mjeseci 2022. godine iznose 40 milijuna kuna, što je četiri milijuna kuna više nego u 2021. godini, kad je taj trošak bio 36 milijuna kuna, što znači da je rastao 11,11 posto. Dodaju i da se naknade ključnim članovima menadžmenta odnose na kratkoročna primanja zaposlenih, a da su ključni članovi menadžmenta članovi uprave društva i ovisnih društava i direktori sektora društava koje zapošljava grupa.

Kad je A1 u pitanju, oni su priopćili da su prva tri kvartala prošle godine završili s porastom ukupnih prihoda u odnosu na isto razdoblje prošle godine od 3,4 posto, na 347,8 milijuna eura, dok je operativna dobit od 130,9 milijuna eura viša za četiri posto. Rast prihoda objašnjavaju rastom korisničke baze, kao i 22-postotnim rastom prihoda od ICT usluga te prihodima od posjetitelja u roamingu. Objavili su i da su zbog inflatornog pritiska i porasta cijena energenata, prije svega struje, čiji su telekomi veliki potrošači, nastavili s daljnjim optimiziranjem poslovanja i uštedama.