Migranti

Sve više Rusa traži azil u Hrvatskoj. “Čekiraju” se ovdje i onda avionima odu dalje u EU

Hina

Foto Boris Scitar PIXSELL

Foto Boris Scitar PIXSELL

Oni redom dolaze kao redovni putnici, turisti, zrakoplovima u BiH ili Srbiju, iz Bjelorusije ili Turske



Od početka 2023. pa do 17. prosinca ove godine na granice Hrvatske stiglo je 8456 Rusa i 11.119 Turaka. Time su državljani tih dviju zemalja zauzeli treće, odnosno drugo mjesto po broju imigranata, odmah nakon Afganistanaca., piše u subotu Večernji list.


Rusi redom dolaze uredno, na granični prijelaz, zatraže azil i – odu dalje. No njihov dolazak kao migranata izravna je posljedica viznog režima u susjednim državama, Bosni i Hercegovini i Srbiji, koje za te zemlje – što je u neskladu s viznom politikom EU – ne traže vize, a teško je zasad očekivati da će ih i uvesti jer nema političke volje.


Također, rezultat je to nevoljkosti tamošnjih vlasti da na druge načine kontroliraju tijek migracija, preciznije dolazaka imigranata u njihove zemlje kao turista s urednim dokumentima, najčešće letovima iz Bjelorusije i Turske, da bi onda oni, preko Hrvatske, dalje krenuli u EU.




Jedno od rješenja je i potpisivanje Statusnog sporazuma BiH s Europskom komisijom o dolasku Frontexa u tu državu, koje bi se, nakon velike politizacije u BiH, ipak – prema najnovijim informacijama – trebalo uskoro dogoditi, što će itekako promijeniti stanje na terenu.


Zemlje iz kojih u Hrvatsku dolaze imigranti se mijenjaju, no zadnjih godina isprofilirale su se dvije nacije: Rusi i Turci, čiji je broj stabilan iz mjesec u mjesec. Ruski državljani, a ovdje treba reći da se ne radi etnička profilacija pa je tek iz imena jasno da većinu čine etnički Čečeni i Dagestanci, s relativno malo etničkih Rusa, imaju poseban modus kad je riječ o pokušaju i dolasku u EU, pri čemu im je prva točka ulaska Hrvatska.


Oni redom dolaze kao redovni putnici, turisti, zrakoplovima u BiH ili Srbiju, iz Bjelorusije ili Turske. Potom se s urednim dokumentima javljaju na službene granične prijelaze. Policija provodi kontrolu dokumenata i dosad nije bilo naznaka da ne bi bili originalni ili izdani u okupiranim područjima, piše novinarka Večernjeg lista Sandra Veljković.