Šutnja je zlato

Sve više Hrvata traži “ispisivanje” iz crkve. Biskupi ni ne znaju koliko ih je

Bojana Mrvoš Pavić

Photo Patrik Macek/Pixsell

Photo Patrik Macek/Pixsell

Od osamnaest nadbiskupija, odnosno biskupija na upit o broju ispisanih vjernika odgovorilo je njih nekoliko, a samo je Varaždinska biskupija dala podatke - godišnje zaprime desetak molbi



ZAGREB – Udruzi građana David za zaštitu ljudskih prava svaki se mjesec javi deset do petnaest vjernika koji su to prestali biti, odnosno ljudi koji se žele »ispisati« iz crkve. Kako pojašnjava Boris Stanojević iz udruge, ustavno je pravo svakoga da istupi iz bilo koje organizacije, pa tako i crkve, kojoj se u najvećoj mjeri pristupa krštenjem, odnosno voljom roditelja.


Postoji procedura, dodaje, kako se iz crkve može »ispisati«, i makar za kanonsko pravo formalan ispis ne postoji, crkva zahtjevu onih koji više ne žele biti njezin dio, u pravilu udovoljava.


Procedura odlaska


– Mjesečno nam se za savjet javi desetak, petnaest ljudi, kako koji mjesec, koji pitaju mogu li se, i kako iz crkve ispisati te ih mi upućujemo kako to učiniti. Potrebno je ispuniti obrazac izjave koju je moguće kod nas dobiti, ovjeriti je kod javnog bilježnika te zajedno s Papinom odredbom o istupu iz crkve, preporučeno s povratnicom dostaviti na adresu Biskupskog ordinarijata odnosno biskupije te župnog ureda krštenja – pojašnjava Stanojević, koji je i sam, kako kaže, prošao tu proceduru, »ispisao« se te od crkve dobio potvrdu o tome.




U njoj stoji kako je udovoljeno njegovom zahtjevu, kao i to da bude svjestan što istupanje iz crkve znači za njegov život.


Tragom informacije o broju vjernika koji se javljaju udruzi David u potrazi za informacijama, Hrvatsku biskupsku konferenciju upitali smo imaju li podatak o tome koliko je vjernika istupilo iz crkve u prošloj, a koliko u proteklih nekoliko godina te komentar na te istupe. HBK, odgovoreno nam je, nema podatak o broju eventualnih istupa iz Katoličke crkve te nas upućuje da se obratimo svakoj od biskupija odnosno nadbiskupija, što smo i učinili.


Od ukupno osamnaest nadbiskupija odnosno biskupija, odgovorilo nam je tek njih nekoliko, pri čemu je samo Varaždinska biskupija odgovorila i na upit o broju »ispisnika«. Kako stoji u odgovoru, od vjernika koji žive na području Varaždinske biskupije godišnje u prosjeku zaprime desetak molbi kojom se traži istupanje iz Katoličke crkve.



– Ako osoba to želi, predlaže se osobni susret s vlastitim župnikom kako bi se pokušali razumjeti razlozi istupanja, ali i kako bi se osobu jasno upoznalo s kanonskim (crkvenim) posljedicama takve odluke. Iskustvo govori da takve osobe rijetko navode razloge u svojoj molbi, a nekad i zahtijevaju da se njihova motivacija pritom ne ispituje te po sebi ne žele takve susrete. Crkva uvijek to njihovo pravo u potpunosti i poštuje. Po završetku propisane procedure, njihova se odluka upisuje u Maticu krštenih Župe u kojoj su kršteni – odgovaraju u Varaždinu.


Zauzeti u Gospiću


Riječka nadbiskupija odgovorila nam je pak kako Katolička crkva prema Pravilniku o crkvenim maticama i drugim uredskim knjigama vodi podatke o primanju i podjeli sakramenata.


– Valjano primljenim sakramentom pristupa se zajednici vjernika s ciljem da se vjernički živi kršćansko zajedništvo. Mnoge osobe nakon primanja sakramenta prestanu živjeti po vjeri u kršćanskom zajedništvu. Time su činjenično istupili iz zajedništva, odnosno istupili su iz Crkve voljom svoga ponašanja – napominju, dodajući kako »ispisnice« ne postoje u Katoličkoj crkvi.


– One postoje u nekim sektama – dodaju.


Na ponovljeni upit znači li to da se Riječkoj nadbiskupiji nitko nije obratio s molbom da istupi, odgovor nismo dobili.


Dubrovačka biskupija je, kako stoji u njenom odgovoru, provjerila u uredima u biskupiji koji bi mogli imati informacije o osobama koje su zatražile ispis, i za traženo razdoblje, kažu, nemaju evidenciju takvih slučajeva.


– Ipak, moramo naglasiti da to ne isključuje mogućnost da su se neke osobe obratile svojim župnicima direktno, i da su župnici u matici krštenih zabilježili istupanje iz Katoličke crkve. Pošto su do sada ti slučajevi bili vrlo rijetki, ne vodi se nikakva jedinstvena evidencija – zaključuju, dok je Biskupija Gospić, primjerice, odgovorila kako našem upitu nisu u mogućnosti udovoljiti, a još su se neke biskupije odnosno nadbiskupije ispričale zauzetošću.


Odgovorilo nam nije niti Ministarstvo financija, odnosno Porezna uprava, koje smo upitali utječe li smanjenje broja vjernika u crkvama odnosno vjerskim zajednicama na sredstva koja im se isplaćuju iz državnog proračuna, i jesu li crkve i vjerske zajednice dužne Poreznoj upravi ispostavljati podatke o »ispisanim« vjernicima. 


Poštovanje Ustava


Za državu bi, smatraju u udruzi David, trebao nešto značiti podatak o broju ispisanih iz crkava odnosno vjerskih zajednica, zbog proračunskog novca koji im se isplaćuje.


Kako odgovara Stanojević, dakle, prema crkvenom zakonu vjernik ostaje vjernik bez obzira na »ispis«, no zahtjevima za ispisom crkva ipak udovoljava radi formalnog poštovanja Ustava RH, kojim se jamči sloboda savjesti i vjeroispovjedi, odnosno slobodno javno očitovanje vjere ili drugog uvjerenja.


Prema povratnim informacijama udruge, nitko tko je od njih zatražio informacije o ispisu, u crkvi nije odbijen, osim u slučaju, kaže Stanojević, gospođe koja je tražila ispis za sebe, supruga i dvoje djece, a kojoj je odgovoreno da ona i suprug potvrdu o istupu iz crkve mogu dobiti, ali ne i djeca dok god nisu punoljetna.


Nijemci napuštaju crkvu


Crkve u Njemačkoj, za koje porez plaćaju samo njihovi vjernici, a riječ je o porezu od oko osam posto, već niz godina bilježe masovni egzodus. Od 1990. godine naovamo svake godine u Njemačkoj iz crkve odstupi između 205.000 i 500.000 vjernika, pa je primjerice 2017. godine tamošnju Protestantsku crkvu napustilo oko dvjesto tisuća vjernika, deset tisuća više nego u godini prije, a Katoličku 167 tisuća, što je također pet tisuća više nego 2016. godine.


– Ja sam se davno također ispisao, nisam izgubio vjeru, ali sam izgubio vjeru u crkvu kao instituciju, i kad sam već nekome nešto morao plaćati, odlučio sam plaćati članarinu sindikatu, radije nego, riječ je bila o podjednakom iznosu, porez crkvi – kazao nam je jedan umirovljeni Hrvat, koji je u Njemačkoj fizičkim radom zaradio mirovinu.


Broj vjernika Katoličke i Luteranske crkve u Njemačkoj će se do 2060. godine prepoloviti – manje zbog demografskog pada, a više zbog odricanja od crkve, predviđa studija prije nekoliko dana objavljena u Njemačkoj.


Kako kaže i naš sugovornik, koji u Njemačkoj živi preko 50 godina, proces izlaska iz crkve administrativno je vrlo jednostavan, plaćanje poreza obustavlja se već sljedeći mjesec nakon istupanja, i potrebno je, uz popunjeni formular, platiti samo taksu od tridesetak eura.