
Tako pojedini klijenti primjećuju neobičan trend - velike banke ih upućuju na one manje, koje imaju manje rigorozne procedure, a nerijetko i niže kamatne stope
povezane vijesti
- S računa mu skinuo 5.400 eura, nakon što ga je doveo u zabludu da će dobiti kredit od 30 tisuća
- Plenković predstavio paket mjera pomoći građanima. Cijene struje i plina ostaju iste, umirovljenicima 62,5 milijuna eura
- Imate dobru ideju za startup, ali nemate novca za početak posla? Prema bankama ne morate ni gledati
U očekivanju rasta kamatnih stopa klijenti banaka već primjećuju njihov pojačani oprez pa su i ponude za kredit nešto manje “velikodušne”, osobito kada je riječ o gotovinskim kreditima, piše u ponedjeljak Jutarnji list.
Tako pojedini klijenti primjećuju neobičan trend – velike banke ih upućuju na one manje, koje imaju manje rigorozne procedure, a nerijetko i niže kamatne stope. Usporedna lista kreditnih uvjeta HNB-a pokazuje da je “gotovince” danas moguće dobiti u 16 banaka, ali samo polovica njih, one manje i srednje veličine, u ponudi imaju fiksne i promjenjive kamatne stope.
Sve velike banke te kredite danas odobravaju isključivo uz fiksnu kamatnu stopu. Tko uzima “gotovince” Nastojeći se osigurati od povećanja otplatnih rata, mnogi su građani posljednjih godina odlučili uzeti kredit uz fiksnu kamatnu stopu, ne samo kada je riječ o dugoročnim stambenim kreditima nego i gotovinskim nenamjenskim koji se danas uglavnom odobravaju na rok od deset godina.
U proteklih godinu i pol, sudeći prema usporednoj listi HNB-a, vidljivo je da su velike banke iz ponude izbacile promjenjive kamatne stope koje su bile povoljnije. Razlog tome moglo bi biti nastojanje da zadrže postojeće, vrlo visoke kamatne stope. U slučaju kunskih gotovinskih kredita fiksna kamatna stopa efektivno (uz sve troškove) se kreće od 5,5 posto, koliko nude dvije male banke, Imex i Karlovačka, do čak 7,32 posto u Zagrebačkoj banci te 7,49 posto u Samoborskoj banci.
Od listopada prošle godine banke su malo revidirale fiksne kamatne stope, neke na više, neke na niže. U Zabi je, primjerice, ta kamatna stopa povećana sa 7,16 na 7,32 posto, u RBA je spuštena sa 7,42 na 6,9 posto, dok je veći broj banaka zadržao približno istu cijenu.
No, ono što je sigurno, samo u svojim specijalnim i akcijskim ponudama banke su u ovom razdoblju “povijesno niskih kamatnih stopa” bile spremne spuštati ih na “gotovince” ispod pet posto.
Pravi bum odobravanja tih kredita dogodio se 2018. i 2019. kada su se godišnje povećavali za oko 5,5 milijardi kuna. Tako je danas ukupni iznos tih kredita, prema podacima HNB-a za veljaču, dosegnuo 53,4 milijarde kuna, dok je iznos stambenih kredita na razini od 68,3 milijarde kuna, piše novinarka Jutarnjeg lista Marina Klepo.