Nekad se dolazak veterinara u dvorište, kako bi riješio zdravstveni problem životinje, u prvom redu stočnog blaga, dočekivao s velikim poštovanjem. Danas je to plemenito i odgovorno zanimanje bremenito problemima – od deficita kadrova na otocima, u dalmatinskom zaleđu, Slavoniji, pa do velikog stresa u poslu.

Ovih je dana, na 7. Kongresu veterinara Hrvatske u Dubrovniku upozoreno i da su zbog stalnog stresa i stradanja zdravlja često prisiljeni mijenjati radno mjesto, pa i struku. Nadalje, nema interesa mladih za rad po selima niti da bi radili s farmskim životinjama – većinom ih zanima rad s malima, kućnim ljubimcima, kao i to da je nešto veći interes za rad u javnom zdravstvu i sigurnosti hrane. U malim praksama, istina, posla ima no, poručeno je s Kongresa, ondje nastaju i problemi – vlasnici kućnih ljubimaca su preosjetljivi i pokreću postupke protiv veterinara koji zbog toga doživljavaju stres, a zabilježeni su i suicidi.

– I danas nailazim na poštovanje starijih, mlađi mi kažu »Mirko«…, kaže o današnjim manirama vlasnika životinja dr. vet. med. Mirko Bareš sa seoskom praksom u Drenju pokraj Đakova. Samo naizgled banalan detalj, no govori puno.

Predsjednik Hrvatske veterinarske komore univ. mag. med. vet. Ivan Zemljak kaže da je veterina mala struka s oko 2.500 članova koji imaju odobrenje za rad – licencu, a od toga 1.600 njih obavlja poslove veterinarske djelatnosti u različitim organizacijama u sustavu provedbe veterinarske djelatnosti.

Feminizacija struke

Prije 20-ak godina 70 posto veterinara radilo je u području zaštite zdravlja velikih – farmskih životinja, i sustavu sigurnosti hrane, a 30-ak posto u području zaštite kućnih ljubimaca. Gotovo isti relativni omjer bio je i u odnosu na spol, u korist muškaraca.

– Danas je podjednak odnos onih koji rade u maloj praksi i onih u području velikih – farmskih životinja, i sustavu kontrole hrane životinjskog podrijetla, s tendencijom daljnjeg rasta u korist male prakse i daljnje feminizacije struke. Osim što se studenti veterine sve više usmjeravaju prema liječenju kućnih ljubimaca jer je profitabilno, sve je više iskusnih veterinara koji su se s rada na terenu prebacili na malu praksu. Nekada se stoku nazivalo blagom, a danas su blago postali psi i mačke. To je veliki problem za farme, gospodarstvo i državu jer je nužno u svakom uzgoju osigurati propisani sustav kontrole zdravlja životinja, bez kojeg one i njihovi proizvodi ne mogu ići u promet. Farmer može imati 100 mil. krava, ali ako je veterinar ne pregleda i ne potvrdi da je zdrava, ona ne može u promet niti se njezino mlijeko može koristiti za prehranu ljudi, ističe Zemljak.

Na poslovima zdravlja životinja u Hrvatskoj djeluju 124 ovlaštene veterinarske organizacije (OVO) s oko 800 ovlaštenih veterinara. Negativan trend vezan uz broj veterinara, kažu u Komori, naglašen je na one koji bi radili u velikim praksama i ruralnim područjima, pa je nužno na državnoj razini razviti strategiju i aktivnosti kojima će se nastojati poboljšati i unaprijediti status veterinara kao jedne od ključnih karika u daljnjem razvoju stočarske proizvodnje i javnog zdravlja.

Veterinar Bareš potvrđuje bremenitost problemima za struku. Kaže, među zadnjima po okolnim selima radi tešku veterinu, s farmskim životinjama – praksa mu obuhvaća zdravstvenu skrb 200 krava, svinje, a obavlja osjemenjivanje i operativne zahvate u nizu sela Đakovštine.

– U zadnje vrijeme posao je jako stresan – uza sve probleme na terenu, tu je i problem likvidnosti… U ambulanti radimo supruga, također veterinarka, i ja. Ja sam na terenu s velikima, ona je u ambulanti ako netko doveze male životinje. Od onog što propiše država, obavljamo jedino trihineloskopske preglede u sezoni i cijepim 200 pasa, kaže Bareš. Za razliku od mladih kadrova, ne libi se ući među farmske životinje.

Obim kontrole

– Rad s kućnim ljubimcima većinom je rad u urbanim sredinama, mahom većim gradovima, te je svakako financijski isplativiji. Rad s farmskim životinjama pretpostavlja rad u ruralnim područjima koja su demografski devastirana, s nezaustavljivim trendom smanjenja stočnog fonda i sve težim ostvarivanjem ekonomski isplativog obavljanja posla veterinarske djelatnosti. Obavljanje poslova veterinarske djelatnosti u području velikih – farmskih životinja u još težu situaciju dovodi stjecanje statusa stada ili države, za gotovo sve bolesti životinja za koje se traže garancije u međunarodnom prometu i za koje su EU zakonodavstvom propisani uvjeti za promet te proizvodnju proizvoda životinjskog podrijetla, što je dovelo do smanjenja obima poslova kontrole navedenih bolesti te dodatno otežalo mogućnost financiranja veterinarske struke i njenog opstanka na navedenim područjima, ističe Zemljak.

Navedene poslove kontrole zaraznih i nametničkih bolesti životinja i zoonoza provode OVO, njihova provedba se u najvećem dijelu financira iz Proračuna, po cjenicima koji nisu bazirani na pokrivanju realnog troška obavljanja svake pojedine usluge, posebice u odnosu praćenja tržišnih kretanja te obavljanja poslova na koncesijskim područjima na kojima je relativno mali broj životinja na velikim područjima.

Veterinari ističu današnji trend kojim su kućni ljubimci ravnopravni članovi kućanstava, vlasnici su za njih spremni napraviti sve da očuvaju njihovo zdravlje, ne štedeći novac, a pritom od veterinara traže i nemoguće. Stoga, kao i općeg trenda posjedovanja kućnih ljubimaca u razvijenim društvima i brige za dobrobit životinja, usluge u području dijagnostike i zaštite zdravlja kućnih ljubimaca prate trendove u humanoj medicini što dodatno povećava interes veterinara za obavljanje veterinarske djelatnosti u području zaštite zdravlja kućnih ljubimaca.

I brojke s Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu govore o trendu veterine za male životinje. Prema riječima prodekanice za integrirani preddiplomski i diplomski studij, prof. dr. sc. Ksenije Vlahović, broj studenata veterinarske medicine upisanih po usmjerenjima u ak. godini 2023./2024. ukupno je 96; za farmske životinje i konje – 25, za higijenu i tehnologiju animalnih namirnica i veterinarsko javno zdravstvo 17, a najviše za male životinje – 54.

Učestale prijave

Zbog navedenog odnosa posjednika prema kućnim ljubimcima i njihovih očekivanja da im veterinar pomogne, vlasnici sve češće terete veterinare kada su njihove životinje zdravstveno ugrožene do stadija da ih nije moguće izliječiti, postavljajući pitanje odgovornosti doktora veterinarske medicine. Stoga u Komori ističu kako su sve učestalije prijave protiv veterinara, zahtjevi za pokretanje stegovnih postupaka Časnom sudu Komore te privatne tužbe s tužbenim zahtjevima za naknadu štete, koje su u većini slučajeva bez osnove.

– Vlasnici često kućne ljubimce doživljavaju kao članove obitelji, ne razmišljajući da je njihov biološki vijek značajno manji od ljudskog te često nisu u stanju prihvatiti njihove »prerane gubitke«. Zamislite da je osoba u terminalnoj fazi teške bolesti, a obitelj nakon njezine smrti tereti liječnika. Naravno, govorimo o dobrim liječničkim i veterinarskim praksama, kaže Zemljak.

Sve to stvara pritisak što, upozoravaju u Komori, vodi u »burn-out« fazu, a koja pak rezultira time da veterinari čak mijenjaju i struku.

Trpe i zbog sve devastiranijeg stočnog fonda, pa se opravdano postavlja pitanje ima li dovoljno životinja da bi veterinari imali posla. K tome, za njima je i teško vrijeme ASK, kada je eutanazirano 37.500 svinja.

– Kolega je zatvorio praksu jer nije mogao to podnijeti, nije mogao ubijati životinje, ići u eutanaziju. Nisam u tome bio jer nemam koncesiju pa me nisu ni zvali, oni koji je imaju – morali su. Ja po zakonu imam pravo na liječenje životinja i reprodukciju, ali sam uskraćen za te neke ovlasti poput izdavanja svjedodžbi o zdravstvenom stanju životinje i to mi otežava rad, kaže Bareš.

U Veterinarskoj komori ističu da na poslovima zdravlja životinja u nas djeluju 124 OVO s 800 ovlaštenih veterinara. Uz pad interesa za uzgoj domaćih životinja, sve je manji broj veterinara dostupnih za rad u slabo naseljenim ruralnim područjima.

– Taj problem, što se temelji na nedostatku financijske dobiti u odnosu na uloženi rad, te slabije motivirajućem okruženju za mlade, prepoznat je kao strateško pitanje koje je nužno hitno rješavati na nacionalnom nivou. Stoga HVK u suradnji s nadležnim državnim tijelima za veterinarstvo, u zadnje četiri godine, intenzivno radi na povećanju naknada za usluge koje se provode u području zdravlja životinja, kaže Zemljak i dodaje da je epidemija ASK angažirala cjelokupnu veterinarsku struku, da su brojne aktivnosti poduzete u svrhu suzbijanja bolesti i sprečavanja daljnjeg širenja te je pokazala koliko je važan rad veterinarske struke i mjera koje ona nalaže i provodi u svrhu očuvanja stočarske proizvodnje.