ZAGREB – Građani Hrvatske iz godine u godinu plaćaju državi sve više kazni za različite prekršaje, pokazuje to Vladino izvješće o izvršenju proračuna u prvih šest mjeseci ove godine. Država je u prvoj polovini ove godine naplatila 400 milijuna kuna kazni, 16 posto više nego lani u istom razdoblju. I koliko god se išlo u povijest, do prve godine mandata prve vlade Andreja Plenkovića, ili čak i cijelo desetljeće, svaka godina donosi u državni proračun više prihoda od naplate novčanih kazni nego što je to bilo prethodne godine. Kad se vlasti odluče zakonom povećati kazne, onda je taj rast i veći, ali i kad se godinama ništa ne mijenja, sigurna je oklada da će Hrvati svake sljedeće godine ukupno platiti više kazni. U posljednjih deset godina izuzetak je prvo polugodište 2020. godine kad je nekoliko mjeseci, zbog koronavirusa, država bila »zatvorena« pa se nekoliko tjedana bez ozbiljnog razloga nije moglo putovati čak ni u županiju u kojoj netko nije imao prebivalište. Nisu novčane kazne baš za sve vrste prekršaje uvijek rasle iz godine u godinu, ima tu naglih skokova pa padova, ali ustrajno raste ukupan iznos i naplaćene kazne za prometne prekršaje. Izuzetak je u oba slučaja bila samo 2020. godina. Građani Hrvatske čine sve više prekršaja ili je država sve efikasnija u njihovom otkrivanju i kažnjavanju.

Prometni prekršaji

Tako je u šest mjeseci ove godine policija naplatila 195 milijuna kuna kazni za prekršaje u prometu, što je rast od gotovo tri posto u odnosu na isto razdoblje lani, ali je primjerice gotovo 55 posto više nego prije deset godina. Desetogodišnji rast dijelom se dogodio i zbog značajnog povećanja kazni za najgore prometne prekršaje. Plaćene kazne u prometu i najizdašniji su prihod od kazni, i u prvih šest mjeseci ove godine činile su gotovo polovinu ukupnog prihoda od svih naplaćenih kazni. U šest mjeseci građani Hrvatske državi su vratili sve ono što im je u dva mjeseca darovala kroz snižene trošarine na gorivo, čime je Vlada nastojala ublažiti posljedice poskupljenja naftnih derivata. Po plaćenim kaznama ostali kršitelji zakona teško se mogu mjeriti s onima u prometu, ali na drugom je mjestu prihod od kazni za carinske prekršaje, a država je u šest mjeseci ove godine naplatila više od 61 milijuna kuna tih kazni i to je rast od gotovo 28 posto.

Iako je iznos naplaćenih kazni za porezne prekršaje daleko ispod kazni i za devizne i za prometne prekršaje, u ovoj je godini u šest mjeseci značajno porasla njihova naplata. Ukupno je naplaćen 21 milijun kuna kazni za porezne prekršaje, što je gotovo dva i pol puta više nego lani kad je naplaćeno oko osam milijuna kuna tih kazni. Godinama je u pola godine za porezne prekršaje država naplaćivala između osam i deset milijuna kuna kazni za porezne prekršaje, a ovogodišnjem šestomjesečnom iznosu poreznici su se najviše približili prije deset godina.

Porezni prijestupi

U prvoj godini mandata vlade Zorana Milanovića naplaćeno je gotovo 20 milijuna kuna kazni za porezne prekršaje, u zadnjoj godini mandata, odnosno u prvoj polovici 2015. godine naplaćeno je 14 milijuna kuna poreznih prekršaja. Za mandata sadašnje Vlade polugodišnji iznos kazni za porezne prekršaje kretao se od osam do deset milijuna kuna. U ovoj godini poreznici su postali agilniji ili su građani počeli više varati na porezu. Blago su pale kazne i za privredne prijestupe, odnosno prekršaje trgovačkih društva, ali ako je suditi po tome da se zadnjih desetak godina polugodišnji iznos tih kazni nikada nije popeo iznad prošlogodišnjih 1,3 milijuna kuna moglo bi se zaključiti da se hrvatske tvrtke striktno drže zakona.

Hrvati su, čini se, još bolje poštovali zakone kojima se štite kulturna dobra, i nakon što je lani briga nacije o kulturnim dobrima malo popustila, ove se godine opet sve vraća na staro. Godinama su ukupne kazne za prekršaje na kulturnim dobrima bile po nekoliko tisuća kuna ili ih uopće nije bilo, odnosno prihod od tih kazni je bio nula kuna. No, lani je u šest mjeseci naplaćeno 117,5 tisuća kuna tih kazni, a ove godine ni desetina tog iznosa, nešto više od 14 tisuća kuna. Ili su građani Hrvatske baš toliko brižni, i ni pod kojim uvjetima i za nikakvu dobit, nisu spremni ugroziti kulturna dobra ili je tajna u tome da ih država baš i ne kažnjava zbog toga.